Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.
Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom. Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, savjetuje MUP.
Važno je rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine jer se znojenjem gubi više tekućine čime dolazi do dehidracije. Potrebno je piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, pogotovo djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih trideset minuta.
Rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak. Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete pogotov one koje su okrenute prema suncu. Isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu. Ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju važno je posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja. Nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca. Ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
