Ljeto nam je uvelike stiglo, o čemu svjedoče iznimno visoke temperature maksimalnog očitovanja na termometrima te nesnosni “čelopek” koji nas u popodnevnim satima prisiljava da se što manje krećemo i budemo kod kuće, piše Večernji list BiH.
No, ljeto je vrijeme kad posebno cvate turistička sezona kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Skupine turista slijevaju se u Međugorje, Mostar, Sarajevo, Kravice, Neum i druge domaće destinacije.
S turistima i njihovim dolascima raste i broj džeparoša i sitnih pljačkaša kojima su mete najviše turisti, ali dobrim dijelom i neoprezni dio domaće populacije.
Iako je riječ o jednom od najprizemnijih i najprimitivnijih oblika kriminala, upravo ljeti dolazi najviše prijava građana i turista koji su zbog vlastitog neopreza postali žrtvama nekog od mnogobrojnih džeparoša i “sjecikesa”. Njih je iz godine u godinu sve više, a stručnjaci se slažu da je ovakvo stanje djelom rezultat iznimno lošeg gospodarskog stanja i životnog standarda, po čemu je BiH u samom dnu svjetske ljestvice.
Posebno je na meti glavni bh. grad - Sarajevo. Džeparenje, otimačine te razne vrste razbojstva, primarno nad turistima pa i građanima BiH, u Sarajevu su postale doslovno pojava na dnevnoj bazi. Uglavnom se otimaju i kradu mobiteli, novčanici, torbice kao i druge osobne stvari koje imaju bilo kakvu vrijednost. Njihova vještina izbrušena je do najsitnijih finesa tako da nerijetko primijetite da ste im bili žrtva jako kasno.
Lopovi nemaju obzira pa njihov cilj mogu postati svi: školarci, studenti, starije osobe... Vješto džeparenje u tramvajima ili pak otimačina mobitela, posebno maloljetnicima, više skoro pa nisu ni vijest. Policiji se svakodnevno prijavljuje mnoštvo ovakvih krađa, a mnogo je onih koje građani uopće i ne prijave.
Kako su jednom objavili iz policije, u najvećem broju osumnjičenici za krađe mobitela su višestruki povratnici u ovu zonu kriminaliteta i uglavnom je riječ o maloljetnim osobama.
Nakon što ih se otkrije i uhiti počinitelji ovih kaznenih djela brzo se nađu na slobodi i ponovno se aktiviraju u ovim nezakonitim poslovima.
Džeparoši uglavnom idu u skupinama, skreću pozornost, a često ih vode roditelji ili stariji rođaci, koji samo promatraju i prepuštaju im posao jer znaju da maloljetnici ne mogu odgovarati.
Džeparenje kod onih starijih i “uglednijih” džeparoša je ovisnost, kao primjerice kocka. Njima u tim situacijama “skače” adrenalin. Vrlo su obazrivi i čekaju situaciju da neprimjetno obrade žrtvu. Džepare i žene i muškarci. U nešto većem broju to rade muškarci. Nekad kradu u paru ili većoj skupini koje obično odvlače pozornost njihove mete. Ali ima i tzv. samostalnih strijelaca. Iako Sarajevom operira najveći broj ovih sitnih kriminalaca, nije nezamjetan njihov učinak i u ostalim gradovima i turističkim destinacijama.
Svojim aktivnostima, osim što čine kazneno djelo, štete od njihova djelovanja najveće neposredne štete trpi turizam kao grana gospodarstva. Teško da će se neki turist koji je doživio džeparnje i sve probleme koji nastaju nakon toga ponovno odlučiti doći u Bosnu i Hercegovinu. Time gubimo svi, gubi gospodarstvo, šalje se loša slika o zemlji, a male kazne ne postižu svoj učinak. Jesmo li nemoćni pred ovom pošasti?
1. Nosite sa sobom samo najpotrebniju količinu novca i kreditnih kartica. Gotovinu, kartice i sitni novac nosite odvojeno, ako je moguće u ručnoj torbici i unutarnjem džepu jakne. Neka poklopac torbe koja se otvara uvijek bude s unutarnje strane, uz tijelo.
2. Više pozornosti obratite na vrijednosti koje nosite sa sobom. Svoju torbicu nikada ne ostavljajte otvorenu i izvan vidokruga.
Kako postupiti u slučaju krađe?
– ako ste žrtva, glasno upozorite okolinu na krađu i počinitelja te glasno zatražite pomoć
– ako ste svjedok, pružite pomoć žrtvi
– odmah obavijestite policiju na broj 122
– zapamtite što više pojedinosti o počinitelju – otuđene kartice odmah poništite
Kod prijave kaznenog djela džepne krađe potrebno je dati sljedeće podatke:
– Što se dogodilo?
– Gdje se dogodilo?
– Kada se dogodilo?
– Tko prijavljuje djelo?
