Ukoliko uskoro ne budu pooštrene sankcije trgovina ljudima mogla bi postati jedan od krupnih problema Bosne i Hercegovine, jer broj identificiranih žrtava raste iz godine u godinu.
Cijeloj situaciji doprinosi blaga kaznena politika u slučajevima trgovine ljudima pred domaćim pravosudnim institucijama, te stručnjaci upozoravaju da je takvo stanje popriličnjo alarmantno piše Radiosarajevo.ba.
Naime, izvješće o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH za 2017. godinu, koji je pripremio državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, pokazao je da se ona najčešće odvija unutar granica BiH, ali su zabilježeni i slučajevi prekogranične trgovine radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u kojim su žrtve bila i djeca.
Što je posebno zabrinjavajuće, podaci pokazuju da među žrtvama ima više maloljetnika i da su ženske osobe seksualno iskorištavane, a romska djeca podvrgnuta prisilnom prosjačenju, činjenju kaznenih djela i služenju u domaćinstvima i na silu uvođena u brakove.
"U BiH su prošle godine identificirane 83 potencijalne žrtve trgovine ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova. To predstavlja povećanje za 35 žrtava u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja 36 žrtava je punoljetno, 47 maloljetno, 58 su ženskog spola, a u 25 slučajeva riječ je o muškarcima. Dvije žrtve su državljani Nizozemske i Libije, a ostalih 81 su državljani BiH", pokazuju podaci iz izvješća.
Sudovi su u 2017. godini izrekli 17 osuđujućih presuda za isti broj osoba, a u 14 je izrečena zatvorska kazna, dok je jedan okončan uvjetnom, a dva novčanom kaznom. Godinu ranije izrečene su četiri kazne zatvora za deset osoba.
Zatvorske kazne su uglavnom u trajanju od godinu i dvije, a u nevladinom sektoru upravo to vide kao jedan od ključnih uzroka povećanja broja kaznenih djela iz ove oblasti.
"Nismo se mnogo iznenadili informacijama iz izvješća, te da je bio veći broj identificiranih žrtava to nas ne bi iznenadilo. Nas upravo zabrinjavaju te sive brojke, koje nisu prošle taj sustav identificiranja. Ali opet, kada usporedimo prošlu godinu s prethodnim godinama vidno je da je trgovina ljudima jedan od velikih problema s kojim se suočava BiH. Veliki broj maloljetnih osoba je identificiran, što je zabrinjavajuće i nažalost stanje je iz godine u godinu zabrinjavajuće. Mi smo mnogo na terenu, da tako kažem među ljudima, te smo se mnogo fokusirali na prevenciju i edukaciju", istaknula je za Radiosarajevo.ba Edisa Demić, glasnogovornica udruženja "Novi put" koje istražuje probleme trgovine ljudima u BiH.
Dodala je i da je veliki problem donedavno bio i nedostatak zakonodavstva u borbi protiv trgovine ljudima, ali i jako niske kazne u proteklih godinu dana, nakon što su harmonizirani zakoni na razini države, entiteta i distrikta.
"Ključno je dobivanje informacija. Mi smo se obvezali da ćemo građanima BiH informacije učiniti dostupnim, u smislu sigurne migracije i prihvatanja kojekakvih poslovnih ponuda unutar države, ali i u inozemstvu. Svjesni smo da veliki broj građana nije ni zatražio nikada pomoć države, iako su bili žrtve trgovine ljudima, te mnogi od njih takve procese smatraju čistom prevarom ili se srame prijaviti. Zabrinjavajuća je situacija posebno sada jer imamo veliki broj građana BiH koji odlaze trbuhom za kruhom, a s druge strane imamo i veliki broj migranata koji su u prolazu kroz BiH, te postoje informacije da među migrantima putuju i djeca bez pratnje roditelja", zaključila je Demić.
Međunarodne organizacije raspolažu različitim podacima o broju ljudi koji godišnje postanu žrtve trgovine ljudima i o zaradi koja biva ostvarena od te kriminalne aktivnosti. Podaci UN govore da svake godine 700.000 žena, djece i muškaraca u svijetu postanu žrtve trgovine ljudima.
Kada je riječ o BiH, u 2017. godini identificirane su 83 žrtve trgovine ljudima, što je gotovo duplo više u odnosu na godinu ranije. U čak 52 slučaja registrirano je iskorištavanje u obliku prosjačenja, dok su registrirani i radna eksploatacija, navođenje na prostituciju i druge oblike seksualnog iskorištavanja, radno zlostavljanje, te zaključivanje prisilnih i ugovorenih brakova.
