Dvosatni okrugli stol “Dayton plus 20” održan u sklopu manifestacije Večernjakov pečat iznjedrio je zajedničko stajalište kako je u BiH potrebno prihvaćanje europskih standarda i približavanja Europskoj uniji kao put za rješenje njezinih unutarnjih slabosti, strahova i nepovjerenja. Deset sudionika je, na sebi svojstven način, govorilo iz svoga kuta o Daytonskom mirovnom sporazumu, njegovom povijesnom značenju i potrebi da se mijenja kako bi se zadovoljili interesi svih naroda i građana BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je kako smatra da nije došlo vrijeme za “Dayton 2” te da je vrlo teško u sadašnjim uvjetima postići dogovor oko suštinskih promjena Daytonskog sporazuma, ali da ga je moguće modificirati unutarnjim preinakama. Prije svega, to se odnosi na potrebu unutarnjeg dogovora između partnera u FBiH.
Tri ideje
“Ne vidim nikoga na međunarodnoj sceni tko je previše zainteresiran prihvatiti se nečega što bi bila nova međunarodna konferencija, a ne vidim ni unutarnje suglasnosti u BiH oko tih tema. Otvaranje te teme automatski znači tri ideje na jednom mjestu. Jedna ideja je jedan predsjednik bez entiteta, druga ideja je samostalnost RS-a ako je moguće, a ako ne, onda ovo što sad imamo, i treća je ideja vjerojatno treći entitet”, rekao je Ivanić.On je pri tome istaknuo kako razumije zabrinutost Hrvata u BiH koji se ne mogu ostvariti kao konstitutivni narodi poput Srba i Bošnjaka jer su najmalobrojniji i nemaju mehanizme za zaštitu. Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo hrvatskog naroda može se riješiti racionalizacijom broja županija i odnosima unutar Federacije BiH, te promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva i izbora u Dom naroda s promjenom Izbornog zakona BiH. Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto istaknula je da je Dayton opći okvirni sporazum za mir u BiH, da to nije Ustav BiH i da on nema demokratski legitimitet. “Svaka zemlja mora imati ustav kao najviši političko-pravni akt donesen od političkih predstavnika te zemlje po najstrožim procedurama, i to je jedini pravni temelj na kome bi mogli graditi, prije svega, pravnu državu, a naravno i europsku budućnost i euroatlantske integracije”, rekla je Krišto. Prema njezinim riječima, mora se riješiti problem jednakopravnosti te osigurati provedbu ustavnih reformi kako bi zemlja mogla krenuti put Europske unije. Objasnila je da se najveći dio mjera koje su istaknute u izjavi Predsjedništva BiH upravo odnose na potrebu reforme Ustava te je izrazila očekivanje da će politički predstavnici započeti s rješavanjem gorućih problema zemlje. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko istaknuo je da su, želi li biti članicom europske obitelji, u BiH su nužne promjene na tragu europskih standarda. “Hrvatska je životno zainteresirana da BiH zaživi kao prava zajednica naroda. I to iz više razloga. Najprije zato jer je to zemlja s kojom Hrvatska ima najdužu granicu.
BiH kao domovina Hrvata
Ništa manje važna nije ni činjenica da je BiH domovina i hrvatskog naroda koji već na nekoliko posljednjih popisa stanovništva kontinuirano gubi na brojnosti. Željeli bismo vidjeti BiH u skoroj budućnosti kao funkcionalnu državu koja je jednaka i prava domovina svim svojim narodima i građanima. Samo takva BiH može i Hrvatskoj osigurati mirno susjedstvo te je Hrvatska stoga za takvu BiH vitalno zainteresirana i za nju će se svim snagama zalagati”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko izrazio je zadovoljstvo što se u Mostaru bira Osoba godine, najbolji gospodarstvenik, političar, vjerski lider, a da istodobno građani Mostara još uvijek ne mogu birati gradonačelnika. Oni su, kako je rekao, baš kao i u slučaju “Sejdić-Finci”, ostali uskraćeni za svoja prava. “Puno zakona se krši, 85 odluka Ustavnog suda se krši, ne ispunjavaju se. Što se tiče međunarodne zajednice i “Daytona”, bilo je više pokušaja, ali naravno međunarodna zajednica želi da domaći lideri daju suglasnost na jedan novi ustav, a te saglasnosti nije bilo”, rekao je Inzko. Govoreći o dugogodišnjem neprovođenju presude “Sejdić-Finci”, Jakob Finci je kazao kako je vrlo teško reći što je razlog da se više od pet godina čeka na provedbu te odluke. “Naši lideri su se dogovorili da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno, a jasno je da ne možete mijenjati Izborni zakon ako nemate ustavnu regulaciju, kako to treba izgledati - kazao je Finci. On je pri tome istaknuo kako Daytonski sporazum nije formalno nikada stupio na snagu te da u njemu nema uopće spomena manjina. Profesor Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih znanosti, ocijenio je da u BiH nedostaje pregovaračkog kapaciteta koji bi završavao evolucijama, a ne revolucijama. Objasnio je da je najveći nedostatak povjerenja u BiH između naroda i građana te strah od promjena. Prema njegovim riječima, kod bošnjačkog naroda postoji strah od nestanka BiH.
