Kada se razgrnu emocije, taština i interpretacije koje su izrekli sudionici te promatrači i analitičari od sadržaja deklaracije koja je usvojena na summitu šefova država NATO saveza te se to usporedi s nacrtom dokumenta koji je bio pripremljen, onda se s apsolutnom pouzdanošću može reći kako je Zagreb uspio, piše Večernji list BiH.

U nacrtu dokumenta NATO saveza stajale su definicije o projekcijama BiH kao građanske zemlje, o izbornim reformama koje se temelje samo na presudama Europskog suda za ljudska prava. Takav je dokument, međutim, u završnici dobio sljedeći izgled:

Politikantske interpretacije

- Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet stabilne, sigurne BiH u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima, ohrabruju pomirenje unutar države i pozivaju političke čelnike da izbjegavaju retoriku podjela. Pohvaljujemo BiH, zemlju pretendenta, za njezin doprinos u NATO vođenim operacijama. Posvećeni smo održavanju postojećeg snažnog političkog dijaloga s BiH i pružamo kontinuiranu potporu provedbi svih reformskih napora, uključujući i sjedište NATO-a u Sarajevu. Potičemo rukovodstvo BiH da u potpunosti iskoristi širinu NATO-ovih instrumenata za zajedničku sigurnost i partnerstvo. Saveznici pozdravljaju rad Povjerenstva za suradnju s NATO-om. Saveznici potiču političke čelnike na konstruktivan rad i pokazivanje političke volje za dobrobit svih u BiH u cilju unapređenja euroatlantskih aspiracija kroz provedbu prijeko potrebnih političkih, izbornih, reformi vladavine zakona, ekonomskih i obrambenih reformi, uključujući Program reformi BiH s NATO-om, ne prejudicirajući konačnu odluku o članstvu u NATO-u - stoji u članku 67. deklaracije. Kada je pak završio summit NATO-a, među prvima se s analizom javio Željko Komšić tvrdeći da Hrvatska nije uspjela ugurati u sadržaj deklaracije konstitutivne narode, što je kroz inicijativu tražio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, te je dodao kako je posve očekivano da je u ovome dokumentu naveden Daytonski mirovni sporazum, što je redovita praksa. Istina je pak kako je Daytonski sporazum u dokumentu Saveza koji se odnosi na BiH posljednji put spomenut 2004. te prvi put 17 godina poslije, 2021.

Blinkenov poučak

Jednako tako iz dokumenta je izbačena formulacija građanske BiH, što je zapravo poraz tog pseudokoncepta smišljenog u velikobošnjačkoj radionici, a čiji je Komšić glavni izvođač. Bez obzira na protivljenje dijela europskih članica NATO saveza, ponajprije Njemačke, da se u završnom dokumentu nađe sadržaj koji je tražio Zagreb i na kojemu su radili timovi Vlade, napose vanjskih poslova, ali i Ured predsjednika, ipak je ključno da je u dokumentu naveden upravo mirovni sporazum iz Daytona, kojemu je pokrovitelj SAD. A sastavni dio tog dokumenta je Aneks IV. mirovnog sporazuma – Ustav u čijoj su preambuli konstitutivni narodi natkrovljujuće načelo. Identičan “wording” imao je i američki državni tajnik Antony Blinken koji je u pismu upućenom vlastima u BiH istaknuo daytonsku formulu - cjelovita država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. •

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu