Što Bosnu i Hercegovinu čeka u 2025. godini u smislu europskog puta, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora, što je i razumljivo s obzirom na često promjenjive političke prilike koje variraju od stabilnosti i produktivnoga ozračja do mini kriza koje opterećuju donošenje odluka, no, uzimajući u obzir da je kraj godine ipak dočekan s usvajanjem nekoliko, za europske integracije, važnih zakonskih rješenja, ostaje optimizam kako će prvi dio ove godine ipak imati nešto bolju dinamiku kada govorimo o ispunjavanju uvjeta.
A kako bi BiH počela pregovore, potrebno je ispuniti preostale zahtjeve koje je Europska komisija postavila 2022. godine, ali i proći dva screeninga koja ocjenjuju trenutačnu usklađenost našeg zakonodavstva s EU-om.
Pitanje usklađenosti
Iz Izaslanstva Europske unije u BiH za Večernji list objasnili su korake koje BiH treba proći kako bi počela pregovore, podsjetivši na odluku Europskog vijeća u ožujku 2024. godine, a što je i ponovljeno u zaključcima Vijeća EU-a o proširenju u prosincu 2024.
- Vijeće EU-a će usvojiti pregovarački okvir onog trenutka kada Bosna i Hercegovina poduzme sve relevantne korake kako je navedeno u preporuci Komisije iz listopada 2022. godine - navode iz Izaslanstva te dodaju da se, nakon što se pregovarački okvir usvoji jednoglasno, može zakazati prva međuvladina konferencija na ministarskoj razini kojom se službeno otvaraju pristupni pregovori EU s Bosnom i Hercegovinom.
Navode i kako je u travnju 2024. godine Bosni i Hercegovini dostavljeno objašnjenje acquisa EU (eksplanatorni screening). U drugom dijelu procesa (bilateralni screening) bosanskohercegovačko izaslanstvo, na čelu s glavnim pregovaračem, predstavit će Komisiji razinu usklađenosti cijele zemlje s acquisom u sva 33 poglavlja u šest klastera.
Ovo je zapravo uvod u tehnički početak pregovora, a nakon što proces screeninga bude završen, Komisija će Vijeću EU predstaviti svoje nalaze u formi izvješća o screeningu s preporukom ili da se izravno otvore pristupni pregovori ili da se zahtijeva ispunjavanje određenih uvjeta (preduvjeti za otvaranje). Vijeće EU-a jednoglasno odlučuje o tome hoće li se i kada održati međuvladina konferencija za otvaranje svakog klastera.
- Pregovarački okvir EU-a također će definirati preduvjete za otvaranje koje će Bosna i Hercegovina možda morati ispuniti prije nego što se nova međuvladina konferencija za otvaranje prvog klastera može održati. Klaster 1 o “temeljima” pristupanja EU, uključujući funkcioniranje demokratskih institucija, vladavinu prava i reformu javne uprave, klaster je kojim pregovori počinju i završavaju, a napredak u ovim pitanjima postavit će tempo za pristupne pregovore u cjelini - objasnili su iz Izaslanstva Europske unije u BiH.
A što kada krene proces pregovora? U opisu definiranih koraka koji je objavila Direkcija za europske integracije navodi se kako se zasjedanja međuvladine konferencije obično odvijaju na ministarskoj razini (šef izaslanstva) i razini zamjenika (zamjenik šefa izaslanstva). Međuvladine konferencije na ovoj razini održavaju se najmanje jednom godišnje, a ako je potrebno, mogu i češće. Pregovori su centralizirani na razini ministara odnosno zamjenika, a za potrebe pregovora mogu se uspostaviti radne skupine.
One djeluju pod vodstvom zamjenika i rade s jasnim zadatkom i u određenim rokovima. Međuvladine konferencije održavaju se u Bruxellesu i Luxembourgu, a sastanke vodi šef Izaslanstva EU-a. Ulogu tajništva obavljaju službenici Glavnog tajništva Vijeća EU-a i službenici koje imenuje izaslanstvo države kandidatkinje. Odluku o privremenom zatvaranju pregovora u pojedinačnom poglavlju donosi Vijeće EU-a na prijedlog Europske komisije. Zatvaranjem posljednjeg poglavlja u klasteru i on se po automatizmu smatra zatvorenim, uz iznimku klastera 1 - osnove, za koji se odluka donosi na razini klastera.
Program za stečevinu
Hoće li BiH doći u poziciju da do proljeća ispuni sve što se od nje traži kako bi dobila pregovarački okvir, ovisit će o nizu čimbenika. Uz ostalo, Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i IPA koordinatora u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III, kao i izraditi program za usvajanje pravne stečevine EU-a.