Kao i do sada, najveći iznosi odnose se na osobne transfere, odnosno na onaj vid financijske podrške dijaspore. Iz Centralne banke u objavi na društvenim mrežama donijeli su detalje i iznose tekućih transfera, objasnivši kako su u 2024. zabilježeni u iznosu od 5,69 milijardi maraka, što je za 425 milijuna maraka više u odnosu na godinu prije. Gledajući dinamiku tekućih transfera, u razdoblju od 2021. vidljiv je trend u kojem iz godine u godinu primjećujemo povećanje iznosa. Tako su u 2021. godini tekući transferi iznosili 4,35 milijardi maraka, godinu poslije porasli su na 4,95 milijardi maraka, dok su u 2023. godini dosegnuli iznos od 5,26 milijardi. Kao što je vidljivo, trend rasta se nastavio i protekle godine, pa je tako za pretpostaviti kako nas ove godine očekuju novi rekordi, odnosno nastavak približavanja broju od 6 milijardi.
Vidljiv rast
Večernji list je iz Centralne banke BiH dobio podatke o kretanjima iznosa tekućih transfera, a ovom prilikom analizirali smo njihovu strukturu, pri čemu je jasno kako prvo mjesto drže osobni transferi, odnosno novčane doznake iz inozemstva, koji su lani iznosili 4 milijarde i gotovo 167 milijuna maraka. To je vidljiv porast u odnosu na godinu prije, kada su osobni transferi iznosili 3 milijarde i 787 milijuna maraka, što upućuje na nekoliko zaključaka. Jedan od njih je kako recesijska kretanja i stanovit pad životnog standarda u Europskoj uniji nisu toliko izraženi, odnosno bh. dijaspora uspjela je, unatoč izazovima, ove godine u domovinu poslati znatno veći iznos sredstava. Naravno, dio objašnjenja ovakvog porasta mogao bi se kriti i u porastu osobnih primanja, kao i činjenici da inflacijska kretanja i rast troškova života ipak nisu djelovali restriktivno u većoj mjeri.
Ostali tekući transferi u prošloj su godini iznosili milijardu i 525,59 milijuna maraka, a od toga iznosa najveći dio odnosio se na mirovine iz inozemstva, i to 1,38 milijardi maraka. Usporedbom iznosa ove kategorije tekućih transfera također je lako uočljiv porast. Naime, u 2023. ostali tekući transferi iznosili su milijardu i 479,75 milijuna maraka, a od toga iznosa na mirovine se odnosilo 1,35 milijardi maraka.
Olakšavanje plaćanja
Tematiku tekućih transfera iz inozemstva valja promatrati u kontekstu velikog potencijala koji takav oblik ulaganja ima za gospodarske tokove u Bosni i Hercegovini, jačanje životnog standarda, ali i rast tekuće potrošnje u domovini. A kako bi se takvi procesi ubrzali, od suštinskog je značaja ispuniti preduvjete nužne za pridruživanje Bosne i Hercegovine jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single European Payment Area - SEPA). Pritom svakako treba naglasiti kako je Centralna banka Bosne i Hercegovine pokrenula mehanizam koordinacije u kojem sudjeluju entitetska ministarstva financija, entitetske agencije za bankarstvo, udruge banaka BiH, a sve u cilju pridruživanja Bosne i Hercegovine jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single European Payment Area - SEPA).
Važnost SEPA plaćanja za dijasporu proistječe i iz činjenice da iseljeništvo generira, procjene su, oko 10 posto BDP-a Bosne i Hercegovine, pa će omogućavanje povoljnijeg transfera doznaka koje dijaspora šalje i koje imaju značajan utjecaj i udio u BDP-u Bosne i Hercegovine donijeti i brojne koristi.
Guvernerka Centralne banke BiH dr. Jasmina Selimović nedavno je sa suradnicima sudjelovala na sastanku SEPA Upravljačke grupe koja okuplja guvernerke i guvernere središnjih banaka zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, predstavnike Europskog platnog vijeća (EPC), Europske središnje banke (ECB) i Svjetske banke, pod vodstvom generalnog direktora Glavne uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) Gerta Jana Koopmana.
Cilj formirane SEPA Upravljačke grupe je pratiti proces provedbe SEPA shema i osigurati platformu za razmjenu iskustava i suradnju u prevladavanju izazova koji prate usklađivanje s europskom regulativom i ispunjavanje uvjeta EPC-a.
Generalni direktor Gert Jan Koopman održao je uvodno obraćanje, naglasivši značaj integracije zapadnog Balkana i Moldavije u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). Istaknuto je da je usklađivanje sa SEPA standardima jedan od prioriteta ekonomskih planova za rast regije.
Predstavnici središnjih banaka predstavili su trenutačni status prilagođavanja SEPA zahtjevima i izazove s kojima se suočavaju u procesu harmonizacije platnih sustava. Predstavnici EPC-a i ECB-a podijelili su svoja iskustva i dali preporuke za ubrzanje procesa pridruživanja SEPA shemama. Zaključeno je da je nužna koordinacija i aktivna podrška svih uključenih strana kako bi se osiguralo uspješno integriranje platnih sustava zapadnog Balkana i Moldavije u SEPA okvire. Ovaj sastanak označava važan korak u procesu integracije regije s europskim platnim tržištem, što će donijeti brojne koristi građanima i poslovnoj zajednici.
Osim SEPA-e, radi se i na uspostavi platforme za instant-plaćanja koja će omogućiti provođenje instant-plaćanja u realnom vremenu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini (24/7/365), dakle i u neradne dane.
