Ivan Đikić, znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" prisjetio se da je još u ožujku rekao da će borba protiv koronavirusa biti uspješna ako se bude temeljila na znanosti, točnih podataka i transparentnosti. Smatra da je u vezi s tim Hrvatskoj potrebna strategija te da vodstvo države više treba slušati stručnjake, ali isto tako je prozvao neke hrvatske znanstvenike za koje smatra da su postali promotori određenih političkih interesa.
Odgovarajući na pitanje je li mu premijer odgovorio na poruke koje mu je uputio, Đikić je rekao da je zvao i pisao šest puta.
- Razgovarao sam prošli ponedjeljak s predstojnikom Ureda premijera, Zvonimirom Frkom-Petešićem. Objasnio mi je zašto nisam član Znanstvenog savjeta. Ja sam to prihvatio odmah, unutar minute. Meni to nije bilo bitno. Potom smo razgovarali o ozbiljnim problemima. Neophodno je riješiti sukob interesa članova Znanstvenog savjeta. Vlada to zna i vjerujem, na temelju obećanja Frke-Petešića i ministra Vilija Beroša, da će se to napraviti na najtransparentniji način. Ako netko ima privatnu tvrtku, privatni institut ili privatnu bolnicu, onda se to trebalo deklarirati. Vlada tvrdi da je sve to čisto. Ja samo apeliram da se daju neki odgovori koji su vrlo važni za građane - kazao je.
Testiranje, lociranje i izoliranje su tri ključne stvari, ističe.
- S te tri vrlo jednostavne mjere virus se može kontrolirati gotovo 100% - tvrdi Đikić koji smatra da Hrvatska ne testira dovoljno te da bi trebalo dnevno testirati 20 000 ljudi.
- Naš se Nacionalni stožer voli vrlo često uspoređivati s onima koji su gori. Ali mi smo danas među najgorima. Imamo više od 1.100 zaraženih na 100.000 stanovnika - dodao je. Govorio je i o slučajevima Švedske i Švicarske. Kaže da je broj umrlih u Švedskoj u usporedbi s Danskom, Finskom i Norveškom provjerljiv.
- Ako je to 10 puta više, onda mi ne moramo učiti od primjera Švedske. Možemo učiti od primjera Njemačke koja ima među najboljima rezultate i u EU, a i u zapadnoj civilizaciji. Ima i puno drugih država koje su također dobre. Ne bi smjeli gledati samo ono što je u drugim državama. U Švedskoj, gdje sam živio šest godina, njima distanca znači uistinu distanca. To znači da se i u kući, u obitelji, ljudi drže na distanci. Na temelju toga oni su napravili određeni pomak i rezultati su bolji.
Žele li oni koristiti masku ili ne, to je njihova odluka. Svi po svijetu bi im savjetovali to, a ako oni to ne žele, to je opet odluka te vlade i ne može ih nitko na to natjerati.
Sve države imaju isto pitanje - koliko možemo izgubiti od našeg normalnog života, gospodarstva, ekonomije s obzirom na prijetnje zdravlju i životu ljudi, kazao je i ističe da situaciju u Njemačkoj vodi vlada.
- Moramo priznati da je kancelarka Angela Merkel toliko znanstveno napredna u usporedbi s drugim političarima, da ona zna unaprijed kada joj dolazi opasnost. Ona reagira 3-4 tjedna prije nego što mora napraviti mjere. I zato su ove rasprave, i u javnosti, ali i među pokrajinskim premijerima s njom, bile vrlo instruktivne. Ljudi su shvaćali što se događa. Osim toga kancelarka Merkel se nekoliko puta obratila javnosti s točnim informacijama. Što se tiče gospodarstva i toga da je Njemačka najjača ekonomski, treba reći da i tamo ima jako puno ljudi koji su ugroženi egzistencijalno, socijalno, gospodarstveno i ekonomski. Dobit će dio pomoći, ali ne sve. Svi gubimo u ovoj situaciji. Smatra da je Hrvatskoj potrebna strategija u okviru koje će i na nacionalnoj i na lokalnoj razini biti razrađeni oblici funkcioniranja za vrijeme epidemije.
- Ako u Istri bude na dnevnoj razini 200 novozaraženih na 100.000 stanovnika, onda ta županija može primjenjivati svoje mjere. Sve dok imamo druge županije koje imaju po 800, 1.000 ili 2.000 zaraženih na 100.000 stanovnika, onda one moraju imati šansu uvoditi puno, puno strože mjere i zaštititi svoje građane. Samim time štitimo Hrvatsku cjelokupnu. Na taj način bi se trebalo djelovati. Bez strategije, točnih brojeva, mi danas ne možemo uvesti nikakav red. Ono što je najgore, građani nemaju više povjerenja u takvo ponašanje. Građani traže vodstvo, ali vodstvo na temelju točnih podataka s jasnom transparentnom porukom.
