Generalni direktori na čelu velikih tvrtki i kompanija imaju najbolje plaćena radna mjesta u BiH, a njihova prosječna plaća s bonusima doseže i do 9300 maraka, dok najslabije zarađuju trgovci čija je plaća u prosjeku tek oko 350 KM. Zarade po profesijama analizirane su u najnovijem istraživanju specijaliziranog portala koji se bavi tržištem rada plata.ba. Svi navedeni rezultati urađeni su u razdoblju od 6. listopada 2015. godine do 6. listopada 2016. na oko 11.000 sudionika istraživanja, piše portal poslovnisvijet.ba.
“Najplaćenija zanimanja od listopada prošle godine do istog mjeseca ove su u oblasti menadžmenta i bankarstva, a najmanje su plaćeni radnici u sektoru turizma, gastronomije, hotelijerstva i trgovine”, ističu na ovom portalu koji od 2010. analizira plaće s više od 300 radnih mjesta diljem BiH. Na listi iza generalnih direktora slijede izvršni direktori čiji je mjesečni prosjek 7217 maraka. Plaćom od okruglo 5000 maraka mogu se pohvaliti savjetnici, uglavnom angažirani u oblasti ekonomije, financija i bankarstva, prenosi www.nezavisne.com. Direktori sektora u oblasti bankarstva zarađuju 4583 KM, dok na račun regionalnih menadžera svakog mjeseca legne prosječno 4117 maraka. S druge strane, najmanje su plaćeni trgovci koji mjesečno zarade tek 350 KM, a od njih su za samo deset maraka plaćeniji agenti osiguranja. Dobrim plaćama ne mogu se pohvaliti ni kuhari, novinari i dispečeri, koji su svrstani među najslabije plaćena radna mjesta s prosjekom od 370 maraka, iako vrhunski kuhari i novinari mogu doseći i peterostruko veću plaću. Tek neznatno iznad su konobari, dok blagajnici mjesečno primaju 390 KM. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je za niske plaće u mnogim oblastima i veliki jaz u zaradama odgovorna nedovoljno razvijena proizvodnja i činjenica da na našim prostorima samo uslužna djelatnost dobro funkcionira. “Na natječaj za jedno radno mjesto u trgovini u prosjeku se javi između 700 i 3000 radnika. Dakle, kvalifikacijska struktura i ponuda radne snage utječu na razinu zarada. Tako i imamo situaciju da su uslužne djelatnosti jako slabo plaćene jer je velika ponuda radne snage”, objašnjava Pavlović.
