Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, čije su stranke dio vladajuće koalicije na državnoj razini, izjavili su kako neće osporavati izgradnju dvaju plinovoda s Hrvatskom i Srbijom te iznenađujuće najavili rješavanje niza drugih otvorenih pitanja oko kojih godinama postoje prijepori, piše Večernji list BiH. Tijekom ovoga tjedna Dodik i Konaković su izmijenili nekoliko oštrih poruka, a čelnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Republike Srpske najavio je kako će blokirati rad Vijeća ministara ako se ne odobri izgradnja Istočne plinske interkonekcije sa Srbijom jer je ta točka bila skinuta s dnevnoga reda tjedan prije zajedno s plinskom interkonekcijom s Hrvatskom. Entitet Federacija BiH razvija projekt o plinskoj interkonekciji s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, o čemu je na ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. ovoga tjedna govorio i premijer Hrvatske Andrej Plenković. On je naglasio kako je Hrvatska zainteresirana taj projekt "podijeliti" s BiH.
Potpora plinovodu
- Spremni smo glasovati za to čim dođe na dnevni red. Govorili smo kako postoji određeni stupanj neslaganja između bošnjačke i hrvatske strane, da se ne može to uvjetovati Istočnom konekcijom. Republika Srpska nikada nije pravila problem u vezi s Južnom plinskom konekcijom - izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon sastanka u Banjoj Luci s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Izgradnja Južne plinske interkonekcije zapela je prije gotovo dvije godine, nakon što je tadašnja Uprava BH-Gasa jednostrano promijenila trasu opskrbe plinom iz Rusije. Umjesto opskrbe plinom preko Mađarske, prešlo se tada na Turski tok koji ima dvije cijevi opskrbe iz Rusije. Jedna je namijenjena za zemlje jugoistoka Europe, a druga za Tursku. Ta odluka o promjeni pravca opskrbe napravljena je po nagovoru tadašnjih vlasti u Sarajevu, odnosno Energoinvesta. Zbog toga je mađarski plinski operator tužio Federaciju BiH, tražeći naplatu štete veće od 42 milijuna maraka zbog jednostranog prekida ugovora o isporuci plina. Novi plinski pravac opskrbe prema Hrvatskoj je američko-hrvatski projekt koji zapravo sugerira integracijski pravac Bosne i Hercegovine. Zajedno s diverzifikacijom opskrbe plinom, novi partneri u vlasti, čini se, odlučni su pokrenuti i riješiti brojna druga pitanja kompromisom na zadovoljstvo svih strana. Konaković je rekao kako su se sugovornici dogovorili da se međusobno ne osporavaju projekti iz dvaju entiteta, što je bila praksa u ranijim sazivima Vijeća ministara i entitetskih vlada. - To su dvije vlade koje su važne za život običnog čovjeka. Trebamo se vratiti u vrijeme kada su dvije vlade bolje surađivale. Mi se zapravo još upoznajemo na ovom putu funkcioniranja, svjesni da je ranije bilo dosta nepovjerenja i izigranih dogovora, da stvari nisu funkcionirale. Ovo Vijeće ministara riješilo je više od 400 pitanja koja nisu bila riješena godinama. Konstatirali smo kako, bez obzira na neke razlike, postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uvjetovanja, bez obzira na neke naše javne istupe. Projekti u BiH trebaju se realizirati, podići ekonomsku sliku, rast plaća… Učinit ćemo maksimalni napor da se dogode. U razgovorima s dužnosnicima EU-a govorio sam o fenomenu reformi koje su za BiH bolne, čine našu ekonomiju slabom, a nemaju prednosti. Očekujemo razumijevanje - rekao je Konaković. - Zahvaljujući ministru vidjet ćemo se s Várhelyijem koji dolazi u Sarajevo 17. ili 18. svibnja i razgovarati o tome. Bez obzira na neke izlete koje i ministar i ja u javnom diskursu kažemo, pa se to tumači na ovaj ili onaj način, mislim da imamo dosta razloga i ujednačen pristup kako bi se trebalo kretati - uvjetovanje ne, već rješavanje onoga što možemo, ono što ne, neka čeka drugo vrijeme - rekao je Dodik.
Različiti stavovi
Konaković i Dodik najavili su kako će sljedećeg tjedna početi razgovori i oko Zakona o vanjskim poslovima kojim bi se otklonili prijepori koji postoje kroz posebno povjerenstvo. U BiH postoje različiti stavovi srpske, hrvatske i bošnjačke strane o brojnim vanjskopolitičkim pitanjima, od integracije u NATO, reformi prema EU, agresije na Ukrajinu, zbog čega stavovi najviših dužnosnika najčešće ne reflektiraju službeni stav zemlje.
