Unijeti svu potrebnu strast i energiju u svoj životni poziv, voljeti ono što radiš, a k tomu biti na plemenitoj misiji koja će doprinijeti cijelom čovječanstvu, najkraći je mogući opis onoga čime se bavi Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine iz Sarajeva, koja je dio svjetskog tima koji istražuje novu revolucionarnu metodu dobivanja seruma protiv zmijskog otrova, a koja će u značajnoj mjeri skratiti vrijeme izrade, a samim time i omogućiti veću dostupnost protuotrova koji u brojnim situacijama život znači. U razgovoru za Večernji list ova predana doktorica, koja iza sebe ima vrhunske rezultate, a koji će u vremenu koje dolazi pokazati svoj značaj i biti dodatno valorizirani u humanoj i veterinarskoj medicini, govori o iskustvima u dosadašnjem procesu istraživanja te najavljuje svoj ponovni posjet Africi koji će joj, uz ostalo, pomoći nadograditi svoje vještine i prakse u radu s otrovnicama.

Novo rješenje
Kao doktorica veterinarske medicine dio je znanstveno-istraživačkog tima farme zmija (Snake Pharm) u Južnoj Africi, koji ima još nekoliko članova herpetologa iz Afrike, doktora iz Nepala te hvatača zmija iz Južne Afrike.

- Snake Pharm osnovao je svjetski poznati herpetolog Donald Schultz. Naša glavna usmjerenost je proizvodnja protuotrova po našem Snake Pharm modelu, pružanje prve pomoći prilikom ugriza otrovnih zmija te relokacija i zaštita ljudi i životinja od smrtonosnih zmija - objasnila je Hamidović.

Ona je za Večernji list objasnila i u kojoj će mjeri nove metode dovesti do brže i učinkovitije proizvodnje protuotrova te što bi sve navedeno značilo za zdravstvene sustave diljem svijeta.

Podsjeća kako su imunoglobulini zmijskog protuotrova (protuotrov) jedini specifični tretman protiv trovanja prilikom zmijskog ugriza.

- Loši podaci o broju i vrsti ugriza zmija, koji su doveli do poteškoća u procjeni potreba, u kombinaciji s nedostatkom politike distribucije, doprinijeli su globalnom zaustavljanju proizvodnje protuotrova. Imamo rješenje. Svugdje u svijetu gdje postoje zmije otrovnice, postoje i vrste neotrovnih zmija koje ih jedu. Naš proces (Snake Pharm) koristi te vrste kao donatore za izravnu proizvodnju protuotrova, preskačući vađenje otrova iz zmija otrovnica, dug i skup proces izgradnje imuniteta kod velikih domaćih životinja i mnoge dodatne korake pročišćavanja koji su nužni kod donatora sisavaca. Naš cilj je održiva proizvodnja učinkovitog, jeftinog protuotrova za upotrebu i kod životinja i kod ljudi, koristeći krvnu plazmu zmija. Time povećavamo dostupnost protuotrova, kako u humanoj tako i u veterinarskoj medicini, jer naš protuotrov može biti gotov za samo sat vremena - istaknula je doktorica Hamidović.

Kaže kako joj je biti dio ovakvog tima iznimna čast, pogotovo kada možete doprinijeti zaštiti sredine na razini cijele Afrike i šire. Hamidović, kao doktorica veterinarske medicine, doprinosi zaštiti kućnih ljubimaca i ostalih životinja od zmijskih ugriza.

Uskoro ponovno putuje u Južnu Afriku i boravit će ondje dulje razdoblje. - Nadam se da ću postići cilj u nadogradnji prakse u radu s otrovnicama te steći novo iskustvo s divljim životinjama Afrike - naglasila je.

Vrste zmija u BiH
Doktoricu Hamidović pitali smo i ono što zanima sve one koji često borave u prirodi u BiH. Naime, kako se postaviti u situaciji ako se susretnete sa zmijom. Podsjeća kako Bosna i Hercegovina ima tri vrste otrovnica.

- S obzirom na to da su zmije hladnokrvne životinje, koriste toplije dane za lov, parenje, potragu za skrovištem i partnerom te zbog toga u proljetnim i ljetnim danima viđamo više zmija nego obično. Zmije čovjeka ne doživljavaju kao plijen te neće nastojati prve napasti. Najbolja opcija je udaljiti se od životinje ako niste sigurni o kojoj je vrsti riječ ili ako ne znate kako sigurno skloniti zmiju. Obvezna je zaštitna obuća u područjima koja su idealna za kretanje zmija - poručila je.

Inače, u Bosni i Hercegovini, ističe, postoji 14 vrsta zmija, od toga je 11 neotrovnica i 3 su otrovnice (poskok, šarka i balkanski šargan ili bosanska riđovka). Otrovnice je lako raspoznati od neotrovnih zmija po karakterističnim šarama i obliku glave.

Hamidović iza sebe ima životu priču iz koje se jasno iščitava izrazita humanost i spremnost za pomoć, pa je tako, nakon završenog Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, šest mjeseci provela u Srebrenici u radu s velikim domaćim životinjama. Još jedan od razloga zbog kojeg se odlučila za Srebrenicu je bogatstvo divnom prirodom i zmijama. Doktorici želimo svu sreću u daljnjem istraživačkom radu, uz naglasak kako je njezin rezultat već vidljiv na međunarodnoj razini, a putem kojega u svijet šalje pozitivnu poruku o Bosni i Hercegovini i njezinim ljudima.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura