Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović imat će niz sadržajno, ali i simbolički važnih susreta u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH. Simbolike ima i u tome što njezin posjet vremenski koincidira s parlamentarnom raspravom o izmjenama Izbornog zakona, a nije tajna da je lobiranje za reformu izbornog zakonodavstva jedna od ključnih tema ne samo za hrvatsku predsjednicu već i za bosanskohercegovačke Hrvate.
Brojni sastanci
Imat će Grabar-Kitarović u Sarajevu susret s članovima Predsjedništva BiH, čelništvom Parlamentarne skupštine i predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Osim već spomenute teme, sigurno će se razgovarati o otvorenim međudržavnim pitanjima, pa i onima kojima se umjetno stvaraju tenzije na relaciji Sarajevo - Zagreb. U tom kontekstu treba gledati i neprijateljske izjave prema hrvatskoj predsjednici pojedinih bošnjačkih stranaka i analitičara, pa i ministra sigurnosti Dragana Mektića.
Poseban slučaj su najavljene demonstracije radikalnih bošnjačkih skupina predvođenih bivšom perjanicom socijaldemokrata Sejfudinom Tokićem. Teško se sjetiti kada je bilo koji strani državnik u Sarajevu dočekivan prosvjedima, optužbama i uvredama, kao što je to slučaj s ovim posjetom predsjednice Republike Hrvatske.
S druge strane, ima i onih koji su spremni na konstruktivan i prijateljski dijalog s predsjednicom Grabar-Kitarović. U takvom ozračju će sigurno proteći njezin susret s kardinalom Vinkom Puljićem, kao i članicama udruge “Majke Srebrenice”, s kojima predsjednicu vežu prijateljske relacije, ali i nesporazumi vezani uz pogrešno tumačenje nekih njezinih izjava. Predsjednica će iz Sarajeva otputovati u Novu Bilu, gdje će posjetiti samostan Guča Gora, a nakon toga je planiran odlazak u Vitez, zatim u Žepče, gdje će posjetiti Katolički centar. Posjet će završiti u petak u Tuzli, Orašju i Derventi. Sva ta mjesta na određeni način predstavljaju simbole opstanka i ostanka Hrvata u BiH, a neka od njih prošle godine posjetio je i premijer RH Andrej Plenković.
Stoga je nerealno očekivati da predsjednica na mnogim od planiranih sastanaka ne progovori o jasnoj potpori države Hrvatske jednakopravnosti bh. Hrvata s druga dva konstitutivna naroda. Mnogi u BiH nastoje stvoriti napetosti pred njezin dolazak i problematiziranjem izgradnje Pelješkog mosta, što je umjetno produciran međudržavni problem. Ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković izjavio je u utorak kako nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi iako su se upravo jučer pojavile takve špekulacije.
Partneri i prijatelji
Realno postojeća međudržavna pitanja tiču se razgraničenja dviju zemalja, korištenja energetskih resursa te nekih imovinskih pitanja i o tomu sigurno trebaju razgovarati čelnici dviju država. Međutim, ne treba zaboraviti da je glavnina tog posla, ipak, u nadležnosti vlada, a ne predsjednice RH i Predsjedništva BiH. Slično je i s problemom zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i okolici, za što lokalne vlasti odgovornom smatraju rafineriju u Bosanskom Brodu. Tu je i pitanje odlagališta nuklearnog otpada u blizini državne granice. Dugo se kao problem navodilo i nepostojanje reciprociteta u stjecanju vlasništva nad nekretninama svih državljana BiH, a ne samo onih koji žive na teritoriju RS-a. Hrvatska Vlada riješila je to pitanje i potpuno izjednačila prava bh. državljana u pogledu stjecanja vlasništva nad nekretninama, neovisno od tome u kojem bh. entitetu žive. Nasuprot svim stvarnim i lažnim međudržavnim problemima je golema gospodarska suradnja. Dvije zemlje su uzajamno ključni trgovinski partneri, Hrvatska je uvjerljivi lider u izravnim stranim ulaganjima u BiH, a neosporna je činjenica da BiH nema većeg prijatelja i saveznika od RH na svom europskom i euroatlantskom putu. Imajući sve to u vidu, teško je prihvatiti da se hrvatsku predsjednicu, umjesto otvorena srca, dočekuje optužbama, prosvjedima i uvredama.
