Obilježavanje "Dana državnosti" Bosne i Hercegovine, odnosno podsjećanje na prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine, ponovno je poslužilo za podjele, politiziranje, "pomicanje" granica, a u suštini provokacije i međusobno optuživanje tko je veći patriot BiH, tko je brani, tko ruši, a još je dodatno sve protkano i nepostojanjem jedinstvene zakonske osnove da se taj nadnevak proglasi upravo Danom državnosti... U Republici Srpskoj se 25. studenoga, iako su u najvećem broju Srbi bili na zasjedanju ZAVNOBiH-a, uopće ne obilježava, a u Federaciji BiH vode se prijepori između Hrvata i Bošnjaka o proteklom ratu te pokušajima negiranja nacionalnog identiteta iako je ZAVNOBiH udario temelje današnje konstitutivnosti triju naroda, piše Večernji list BiH.
Provokacija u Mostaru
Tako su u Mostaru prije nekoliko dana srednje škole u kojima se nastava odvija na bosanskome jeziku najavile kako će se Dan državnosti BiH obilježiti u velikoj dvorani u "Domu hercega Stjepana Kosače". Nakon toga stigla su reagiranja s hrvatske strane kako je izostavljen dio naziva - "Hrvatskome domu...", što je ocijenjeno provokacijom. U međuvremenu su iz Srednje elektrotehničke škole u Mostaru izvijestili da otkazuju manifestaciju u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače "zbog neispunjenja zahtjeva od strane organizatora - uklanjanja obilježja paratvorevine Herceg Bosna". A u atriju ovoga doma nalazi se zastava Hrvata u BiH koja se koristila i kao službeno obilježje Herceg Bosne. Zbog toga su iz ove škole najavili da će se manifestacija "Jedna si jedina", pod kojim su sloganom i čelnici SDA nastupali u inozemstvu te izazvali niz reakcija, održati u Narodnome pozorištu u Mostaru. Manifestacija SDA vrvjela je povijesnim neistinama, negiranjem Hrvata i Srba, mitomanijom, obmanama i lažima te je zapravo predstavljala ranu kampanju ove stranke protiv mogućnosti izmjena Izbornog zakona, a onda i kako bi popravili poljuljani imidž. Negiranje Hrvata kao naroda i pokušaj njihova predstavljanja kao vjerske zajednice, blaćenje Herceg Bosne i pokušaji ostvarenja apsolutne dominacije, političke i ekonomske, poprimili su konačni hegemonistički oblik koji se više i ne skriva. Vodeća bošnjačka politička stranka ne dvoji kako to ostvariti. To je pak suprotno načelu ZAVNOBiH-a koje je sveto slovo, a na koje se poziva jedna strana čije temelje brutalno krši. "Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata", stoji u Rezoluciji ZAVNOBiH-a. Uz zloporabu načela, posve je prijeporno i može li se ovaj dan - 25. studenoga krstiti kao Dan državnosti iako je riječ vjerojatno o jednom od najvažnijih datuma iz povijesti. Naime, srpska strana bojkotira tu proslavu i neradni je 21. studenoga, dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, što se, međutim, ignorira u Sarajevu, dok pak kod Hrvata 18. studenoga, kada je osnovana Hrvatska zajednice Herceg Bosna, predstalja najvažniji datum iz bliske povijesti. Formalno-pravno sve tri strane u BiH su u pravu kada, više ili manje, javno obilježavaju svoje događaje iz nedavne povijesti, ali su jednako u krivu s obzirom na to da nastoje vlastitu istinu nametnuti kao nešto zajedničko.
Tri praznika
Naime, i Dan Herceg Bosne, i Dan državnosti, ali i Dan RS-a zakonima su donesenim u ratu i neposredno nakon njega ostali u uporabi sve dok se ne donese zajednički propis - zakon. A do danas ni zakon o državnim praznicima, pa čak ni blagdanima nije donesen zbog neslaganja triju strana. Iz Hrvatske kulturne zajednice "Troplet" iz Mostara ustvrdili su kako je na snazi i zakon HR HB, i zakon RBiH i zakon RS-a. - Ni jedan nema prednost nad drugim i svaki vrijedi na teritoriju na kojem je vrijedio u trenutku stupanja na snagu daytonskog Ustava. Slično, u Federaciji BiH, u skladu s Ustavom BiH i Ustavom FBiH, na snazi su najmanje dva zakona koja reguliraju tu oblast - smatraju u Tropletu.
