Samo 10% male djece u dobi do šest mjeseci isključivo je dojeno, iako Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje djece do prvih pola godine njihova života kao najzdravije za njih. U rodilištima se 69% beba hrani majčinim mlijekom, nakon što ih 88% dobije prvi podoj unutar dva sata od rođenja. Uz majčino mlijeko, neki oblik dohrane u rodilištima dobije 28% beba, dok je jedino formulom hranjeno tri posto novorođenčadi u rodilištima, podaci su iz 2023. koje su predstavili jučer stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ-a) u povodu Nacionalnog tjedna dojenja od 1. do 7. listopada. Već u dobi od mjesec dana isključivo je dojeno oko 55% djece, da bi s tri mjeseca isključivo dojena bila svaka druga beba a s pola godine tek svaka deseta.
S 24 mjeseca i dalje doji, dakako uz drugu hranu, 10% djece. Podaci ukazuju na trend stagnacije dojenja djece – kaže dr. Željka Draušnik, voditeljica službe za javno zdravstvo HZJZ-a. HZJZ-ova Služba za promicanje zdravlja predstavila je i rezultate istraživanja o izazovima s kojima se svakodnevno susreću roditelji i zdravstveni radnici po pitanju dojenja. Anketu su proveliu suradnji s Povjerenstvom za dojenje Ministarstva zdravstva, Udrugom RODA, Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenja, Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo, Hrvatskom udrugom IBCLC savjetica za dojenje, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara, Uredom UNICEF-a za Hrvatsku i brojnim stručnim društvima. Anketu je ispunilo njih 662, a kao glavni izazov, četvrtina je navela zbunjujuće i neujednačene informacije o dojenju. Stručnjaci su istakli i nedostatak podrške i pritisak okoline, dok roditelji uz neujednačenost informacija ističu izazove u vidu upale dojki i /ili bolnih bradavica te nedostatak podrške.
- Velik broj sudionika ovog istraživanja također je ponudio i opis najčešćih izazova u dojenju, pa tako zdravstveni radnici u svojim opisnim odgovorima kao tri vodeća izazova izdvajaju dostupnost infromacija, znanja i edukacija, nedostatak podrške te motivaciju i upornost, a roditelji su tu naveli dostupnost informacija, znanja i edukacija, zatim uspostavu dojenja, zdravstveno stanje majke te pritisak okoline – rekla je dr. Maja Lang Morović, voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja.
Predstavljen je i Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja 2024.–2027., koji predviđa uspostavu referentnog centra - pouzdanog mjesta organizacije edukacija i informiranja stručnjaka i javnosti. Također je naglašena važnost unaprjeđenja zdravstvene pismenosti i promicanja pozitivnih stavova prema dojenju od najranije dobi.
