“Većina ljudi iz Bosne i Hercegovine ode u Austriju, kupi dron, stavi ga ispod jakne, sakrije ga negdje i unese u zemlju. Rade to jer nisu upućeni u proceduru za bespilotne letjelice u BiH. Mislim da smo mi među rijetkima, kad je riječ o fizičkim osobama, da smo uvezli dron regularno, prošli carinu, špeditere i kontaktirali vlasti”, prepričava za Al Jazeeru svoja iskustva jedan Bosanac koji je zajedno s prijateljem naručio malu bespilotnu letjelicu iz Zagreba za potrebe snimanja.
Nakon toga kontaktirao je bh. institucije kako bi se raspitao o proceduri vezanoj uz uvoz, ali sve je, kako kaže, bilo komplicirano.
“Zvali smo u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i objasnili su nam kako, prema specifikacijama našeg drona, to nije letjelica s dvojakom namjenom, ne može se, primjerice, koristiti u vojsci. Ni oni baš ne znaju kako procedura ide, samo su nam dali neku potvrdu da to nije roba s dvojakom namjenom i to je sva priča. Platiš carinu, PDV i onda ti dostave dron.”
Kada su dobili bespilotnu letjelicu nisu znali ni treba li im neka dozvola da upravljaju njome.
“Nitko nam ništa nije rekao, niti nam je ikada itko prilazio. Ovo je mali grad, svi se znaju, tako da nisam siguran, ali po logici, potrebna je neka dozvola za snimanje. Me znam postoje li neka pravila, koliko dron može letjeti ili što drugo. Mi samo nosimo sa sobom te papire da nije ‘divlje’ uvezen i to je to. Sve je neuređeno i komplicirano.”
U BiH trenutačno ne postoji pravilnik kojim bi se utvrdio način registracije dronova, njihove uporabe, namjene i slično.
Zbog toga je nedavno Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) organizirala radionicu na kojoj su sudjelovali vlasnici i operatori bespilotnih letjelica, predstavnici sigurnosnih struktura i zrakoplovne industrije u BiH.
“Direkcija trenutačno radi na izradi posebnog propisa kojim bi se definirala uporaba ovih sustava u BiH, odnosno pod kojim uvjetima se mogu vršiti operacije u zračnom prostoru BiH”, kaže Aleksandar Lalović, stručni suradnik za odnose s javnošću u ovoj direkciji.
Prema njegovim riječima, u BiH ovu oblast donekle reguliraju dva podzakonska akta, pravilnik o odobravanju letova i naredba o pravilima letenja.
“U ovim postojećim aktima postoji po nekoliko članaka koji definiraju što i kako, a ovo će biti poseban propis koji će urediti tu oblast - kako će se registrirati letjelice, njihova težina, na kojoj visini mogu letjeti, za koje namjene, to su sve neki parametri koji utječu na to hoće li letjelica biti u registrima.”
Upravo zbog toga se 30. ožujka u susjednoj Hrvatskoj organizira prva regionalna konferencija o bespilotnim letjelicama “Dronefest”.
“Organizacijom ove konferencije htjeli smo prvenstveno informirati javnost o mogućnostima primjene dronova u različitim sferama”, objašnjava Bojan Bajgorić Šantić iz kompanije IN2 koja organizira Dronefest 2016.
Očekuje se kako će sudjelovati više od 200 ljudi, što je, kako kažu organizatori, pokazatelj koliko se ova oblast razvija. Stoga će na konferenciji biti riječi i o regulativama za korištenje bespilotnih letjelica.
Hrvatska ima pravilnik o bespilotnim letjelicama koji određuje kada, gdje i kako mogu letjeti dronovi težine do 150 kilograma.
Jedna od tvrtki koje prodaju bespilotne letjelice u Hrvatskoj je i Avitech, a iz ove kompanije kažu kako je potražnja velika. Cijena letjelica se kreće od 400 do 7000 eura.
U susjednoj Srbiji potražnja za dronovima je također sve veća, zbog čega je napravljen i pravilnik za bespilotne letjelice koje se tako moraju registrirati, a cijena za to je 19 eura.
Međutim, što se tiče dozvola za letenje registriranih dronova, one su nešto kompliciranije kada je riječ o snimanju iz zraka jer je u tom slučaju potrebno i odobrenje vojske, objašnjava Dina Đorđević, novinarka zrakoplovnog portala Tango Six.
