Hrvatska već osmu godinu oslobađa sve poslodavce koji zaposle mlade ljude na neodređeno plaćanja zdravstvenih doprinosa punih pet godina. Trenutačno poslodavci koriste takvu olakšicu za nešto više od 158 tisuća mladih do 30 godina. Pred nama je još jedna sanacija zdravstvenog sustava, koju prate pozivi ministra financija da se provede reforma i troškovi zdravstva svedu u okvire koje država može pokrivati. Jedna od tema koja se pokreće iz zdravstvenih krugova su i raznorazna oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa, uključujući i olakšice za mlade. Broj mladih za koje poslodavci koriste olakšicu konstantno raste, 2019. bilo ih je 120 tisuća, godine 2017. oko 72.000... Samo 12% zaposlenih mladih za koje poslodavci koriste olakšicu prethodno nije bilo u radnom odnosu. Većina ostalih radila je preko ugovora na određeno, i to uglavnom kod poslodavca kojemu je država dala olakšicu da ugovor pretvori u stalni.
Mladima situacija lošija
Na prosječnu neto plaću od 7000 kuna država ostavlja poslodavcima oko 1650 kuna mjesečno, oko 20 tisuća kuna godišnje, odnosno oko 100 tisuća kuna u pet godina. Na postojeći broj mladih to je oko tri milijarde kuna samo u ovoj godini! Država se, dakle, odrekla golemog novca, a zauzvrat samo je 19 tisuća novih mladih osoba dobilo posao!
- Uz golema sredstva kojih se država odriče, pozicija mladih na tržištu rada morala bi se radikalno poboljšati, no to se nije dogodilo. Relativna pozicija mladih po pitanju nezaposlenosti sad je gora nego što je bila u dugom razdoblju krize prije uvođenja olakšice - ističe sociolog Teo Matković. Kad je 2015. mjera uvedena, omjer nezaposlenosti mladih i opće populacije bio je 1:1,8, a danas je 1:2,2. Dakle, danas je stopa nezaposlenosti mladih 2,2 puta viša od opće nezaposlenosti te iznosi 16,6% za mlade, odnosno 7,6% za sve. Ukupna se nezaposlenost u Hrvatskoj smanjila, ali kod mladih je pad udjela nezaposlenosti bio sporiji. Jednako tako sve je manje mladih. Hrvatska danas ima oko 168 tisuća zaposlenih mladih u dobi od 25 do 29 godina, a 2010. ih je bez ikakvih olakšica bilo 192 tisuće. Slično je i s ukupnim brojem zaposlenih mladih u dobi od 30 do 34 godine koji je smanjen s 223 tisuće u 2010. na 193 tisuće. Posljedica je to i loših demografskih kretanja te iseljavanja. Teo Matković ističe da se svake godine iz Hrvatske iseli 0,5% učenika školske dobi, što sve utječe na dobnu strukturu stanovništva. - Nezaposlenost mladih jest pala, ali je i dalje bitno veća nego nezaposlenost ostalih skupina. Ne čini se da smo postigli cilj, mjera je iznimno skupa, ali ne vidimo radikalno bolju situaciju sa zapošljavanjem mladih. Relativna zaposlenost mladih je lošija, dok je učestalost stalne zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 jednaka kao i u jeku krize nakon 2008. Nije došlo do slabljenja emigracije, trendovi sa zapošljavanjem mladih se nisu preokrenuli, a iznosi putem olakšica nadilaze sva izdvajanja unutar mjera aktivne politike zapošljavanja - naglašava Teo Matković, stručnjak s Instituta za društvena istraživanja.
Trećina povlastica u Zagrebu
Svaku treću olakšicu, za oko 54.000 zaposlenih mladih, koriste zagrebački poslodavci i ustanove, a prema djelatnostima prednjači trgovina s oko 27.000 mladih za koje poslodavci ne plaćaju zdravstveni doprinos, zatim prerađivačka industrija za 26.000, zdravstvo za 15.000 te turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo te stručne i tehničke djelatnosti sa po više od 12.000 mladih na olakšicama. Uz oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa, što je olakšica za poslodavce i nema utjecaja na neto plaću mladih, država je zaposlene do 25 godina potpuno oslobodila plaćanja poreza na dohodak, a onima od 25 do 30 godina prepolovila porez. Mladima se taj novac vraća kroz povrat poreza tako da će u svibnju 146 tisuća mladih osoba dobiti 640 milijuna kuna povrata. Paralelno sa smanjenjem udjela mladih u ukupnoj zaposlenosti dolazi do jačeg zapošljavanja starijih, na četiri sata zaposleno je oko 17.000 umirovljenika, a uz njih radi još i oko 22.000 osoba starijih od 65 godina. Primjerice, 2010. Hrvatska je imala samo 51.000 zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine, a danas ih je 93.000.
