Dok državne institucije treniraju strogoću nad privatnim tvrtkama, obrtima, uslužnim i ugostiteljskim djelatnostima, deset najvećih dužnika za neplaćene poreze čine javna poduzeća.
Udruga poslodavaca Federacije BiH je, pozivajući se na službene podatke Porezne uprave FBiH, objavila i listu najvećih poreznih dužnika u ovom bh. entitetu iz koje se jasno vidi kako su, od ukupnog duga po osnovi poreza, doprinosa, pristojbi i drugih naknada, koji iznosi 2,27 milijardi KM, na prvom mjestu ponovno JP Željeznice FBiH, čiji dug iznosi 205,1 milijun KM. Nakon njih slijedi KJKP GRAS sa 129 milijuna KM duga, RMU “Kreka” sa 124 mil. KM, RMU Zenica - 111,2 mil. KM i RMU Kakanj - 77,8 milijuna KM. - Na popisu dužnika, objavljenom u srpnju ove godine, nalazi se čak 2647 gospodarskih subjekata koji duguju više od 50 tisuća KM poreznih obveza. Od ukupnog iznosa duga, 1,78 milijardi KM odnosi se na glavnicu, a 472,8 milijuna KM na kamate.
Prvih deset neslavnih mjesta zauzeli su javna poduzeća i javne ustanove koje su u većinski državnom vlasništvu. Na toj listi nalazi se veliki broj bolnica i javnih ustanova kao što su fakulteti, studentski centri, čak i Služba za zapošljavanje USŽ-a čiji porezni dug iznosi 29,1 milijuna KM - priopćeno je iz Udruge poslodavaca FBiH.
Bolnice, studentski centri, županijska ministarstva, općine, javni RTV servisi imaju na desetke milijuna duga po poreznoj i drugoj osnovici.
- Prema podacima Porezne uprave FBiH, oko 50% duga odnosi se na onaj javnih poduzeća i ustanova, odnosno na poduzeća čiji su vlasnici i osnivači Federacija BiH i županije. Samo prvih deset poduzeća s popisa duguje više od 40 posto ukupnog duga, a riječ je o javnim poduzećima ili javnim ustanovama - ističu iz Udruge poslodavaca FBiH.
Spomenimo kako je Vlada FBiH prošle godine donijela nacrt zakona o dopuni Zakona o Poreznoj upravi FBiH koji bi osigurao uvjeta za financijsku konsolidaciji gospodarskih društava u FBiH. Zakon je donesen, ali su njegovi rezultati u praksi vrlo “mršavi”. Zakon je donesen u svrhu rješavanja problema izmirenja dugovanja gospodarskih društava po osnovi kojih se vrši financijska konsolidacija, a u cilju postizanja stanja likvidnosti i solventnosti gospodarskih društava te njihova učinkovitijeg poslovanja. Od Zakona o konsolidaciji gospodarskih društava najveću korist trebala su imati upravo poduzeća u većinski državnom vlasništvu. Za izmirenje dugovanja za isporučenu vodu, struju i druge komunalne usluge u društvima sa 100-postotnim vlasništvom državnog kapitala i onim s većinski državnim kapitalom predviđena je mogućnost njihova reprogramiranja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima. To uključuje odgodu plaćanja i plaćanje na rate, kao i mogućnost umanjenja dugovanja ako se plaćanje izvrši u određenom roku, i to jednokratnom uplatom. Financijska konsolidacija kod tih dugovanja odnosi se samo na glavni dug, dok se kamate otpisuju.
