Kroz smanjenje poreznog opterećenja na rad, unaprjeđenje pružanja javnih usluga, postupni prelazak na kružnu ekonomiju i digitalizaciju te uvezivanje tržišta rada s obrazovnim sustavom, Federacija BiH krupnim koracima želi iz temelja transformirati ekonomski sustav te ga učiniti modernijim i prilagodljivijim, a što će u konačnici dovesti do bržeg stvaranja većeg broja novih radnih mjesta. Naime, Vlada Federacije nedavno je usvojila dokument okvirnog proračuna FBiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine, a u istom je, osim projekcija ekonomskog rasta, najavljen i aktivan rad na nizu reformskih procesa, kako u pogledu porezne politike tako i kada govorimo o mjerama razvoja poslovnog ambijenta. Važan segment ovoga procesa odnosi se na aktivnosti Ministarstva financija.
Porezi i opterećenja
U pogledu fiskalnih politika opredjeljenje Vlade je kako će fokus biti na izmjenama poreznih politika i donošenju novih javnih politika vezanih uz smanjenje opterećenja rada, dok će se istodobno raditi i na administrativnom unaprjeđenju pružanja javnih usluga, uz kontinuirano unaprjeđenje koordinacije i fiskalne odgovornosti među svim razinama vlasti u Federaciji. Pritom će se pozornost usmjeriti i na suzbijanje neformalne ekonomije. Drugi dio reformskog paketa nove Vlade Federacije u ovom srednjoročnom razdoblju imat će kao strateški cilj privlačenje investicije uz poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta. Naime, osim smanjenja poreznog opterećenja na rad, pretpostavka ispunjenja ovoga cilja leži i kroz projekte s kojima će investitori lakše moći realizirati svoje poslovne ideje unutar Federacije.
Te aktivnosti bit će podržane izdvajanjem većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unaprjeđenje avio i željezničkog prometa. Važan segment ovoga plana čini i administracija, a pritom će se nastaviti s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, unaprjeđenju nadzora nad trošenjem javnih sredstava. S obzirom na izazovna vremena koja kao karakteristiku imaju stalne i često nepredvidive promjene na tržištu rada, veliki dio novog ekonomskog plana Vlade imat će u fokusu aktivne politike na tržištu rada, a poseban naglasak bit će na povezivanju obrazovanja i tržišta rada. Potonja reforma iznimno je bitna u kontekstu poteškoća s kojima se suočava ne samo BiH već i niz drugih zemalja, a koje se ogledaju kroz kroničan manjak radne snage u pojedinim usluženim i proizvodnim djelatnostima. Razlozi su brojni, no neki od onih koji su ključni vežu se uz neusklađenost s potrebama tržišta rada, a što pak otvara potrebu što hitnijeg uvođenja dvojnog obrazovanja u obrazovne politike u BiH.
Kružna ekonomija
U konačnici, poseban strateški dio reformskog paketa odnosi se na mjere postupnog prelaska na zelenu i kružnu ekonomiju, kao i mjere na digitalnoj transformaciji industrije i malih i srednjih poduzeća. Isto se odnosi i na reforme tržišta energije i prometa, zaštitu prirodnih resursa (posebno šumskog fonda i vodnih dobara) te unaprjeđenje sustava socijalne zaštite i harmonizaciju propisa iz oblasti prava socijalne zaštite. Jasno je kako s ovim reformama Federacija BiH ide prema europskom modelu ekonomije, istodobno ispunjavajući važne zadatke preuzete potpisivanjem programskog sporazuma o ustroju nove Vlade.
