Europska unija do kraja 2022. uvodi novi sustav označavanja hrane, najavila je u razgovoru za Večernji list Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH).
Zbog lošeg planiranja prilikom kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti ili nerazumijevanja oznaka “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” u Hrvatskoj se godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane, od čega više od 50% u kućanstvima, kaže Sokolić.
Gleda li se proces “od polja do stola”, u nerazvijenijim su zemljama gubici hrane bliži polju, u razvijenijim stolu, pokazala su istraživanja.
Stoga se, kako bi se povećala informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica, smanjilo bacanje te upozorilo na visoke standarde EU vezane uz sigurnost hrane, u Hrvatskoj i još pet zemalja EU odnedavno provodi i intenzivna edukativna kampanja “EU bira sigurnu hranu”, objašnjava Sokolić.
Na pitane o svakodnevnom povlačenju proizvodi u kojima je utvrđeno prisustvo etilen-oksida Sokolić kaže da je europski sustav sigurnosti hrane najstroži je na svijetu te da su još uredbom iz 2009. propisani stroži kriteriji i viši standardi za ocjenu aktivnih tvari pesticida.
Slijedom toga aktivna tvar etilen-oksid nije dobila produljenje odobrenja u zemljama EU zbog dokazanog štetnog djelovanja na zdravlje te je zabranjena u hrani na području EU. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 85 obavijesti za potrošače o opozivu/povlačenju proizvoda, od čega se u 52 slučaja radilo o etilen oksidu (oko 61%).
Zbog uočenih povećanih količina u sjemenkama sezama iz Indije povećana je kontrola na razini EU, a dodatan razlog povlačenja proizvoda s tržišta je i činjenica da je etilen-oksid utvrđen i u aditivu rogačeve gume (E 410) i sličnim aditivima koji imaju vrlo široku primjenu. No kako se zbog nedostatka znanstvenih podataka potrebnih za postavljanje toksikoloških referentnih vrijednosti ne može provesti relevantna procjena rizika za potrošače, EK je donio odluku o automatskom povlačenju tih proizvoda, kaže Sokolić.
Kaže i da sva sva hrana koja se nalazi na tržištu jest i mora biti sigurna.
“Sigurnost hrane jedno je od prioritetnih područja Hrvatske što dokazuje i činjenica da je Vlada ove godine povećala sredstva namijenjena ulaganjima u sigurnost hrane i daljnja poboljšanja zdravlja potrošača i javnog zdravlja na 26 milijuna kuna godišnje”, kazale je Sokolić.
