Iako je proteklih tjedana primarno fokusirana na Ukrajinu i rusku invaziju na tu zemlju, Europska unija nije zaboravila zapadni Balkan te Bosnu i Hercegovinu kao posebno neuralgičnu točku u ovoj regiji, piše Večernji list BiH.
Važna uloga stranaca
Pregovori o izbornoj reformi u dosadašnjem formatu službeno su okončani. Ne bez uspjeha, već bez konačnog rješenja. Upravo činjenica da su određeni pomaci napravljeni, određena pitanja razriješena i ponuđena konkretna rješenja za njih, ostavlja prostor da se u bliskoj budućnosti pregovori nastave i relaksira situacija u Bosni i Hercegovini. Da je izborna reforma itekako važna, po mnogima i najvažnija za popravljanje ukupnog stanja u BiH, svjesni su i u institucijama Europske unije. Upravo bi Bruxelles mogao biti dobra lokacija za nove razgovore i pokušaje da se finaliziraju određena rješenja u izbornoj reformi i omogući održavanje izbora ove godine. Jasno je da najviše truda kako bi BiH i izborna reforma ostali u fokusu Unije ulaže Hrvatska, njezina Vlada i diplomacija. U svim razgovorima koje ima unutar EU-a, premijer Andrej Plenković, kao i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ističu značaj izborne reforme i zadržavanja fokusa na toj temi. No, mnogo je toga i u djelovanju drugih europskih dužnosnika i institucija, što pokazuje spremnost da se izborna reforma u BiH završi prije predviđenog termina održavanja izbora. Sređivanje stanja u BiH jest među vanjskopolitičkim ciljevima EU-a, koji su dobili potpuno novu dimenziju zbivanjima u Ukrajini.
Jasno je, dakle, da je Europska unija spremna pružiti medijacijsku ulogu, a tomu svjedoči i činjenica da je Europsko vijeće prihvatilo zaključke koji se odnose na BiH, a odobren je i Strateški kompas usvojen na sastanku ministara vanjskih poslova, pri čemu je, a na prijedlog Hrvatske, u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda. Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je kako je u zaključcima dan vrlo jasan signal da je Europska unija spremna dodatno se angažirati na najvišoj razini s predstavnicima političkih stranaka u BiH da se postigne dogovor o Izbornom zakonu. Što se tiče samih bosanskohercegovačkih lidera i političkih predstavnika, tu ne treba očekivati nikakve posebne rezultate bez stranog posredništva i pomoći.
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zasad nema nikakvih službenih razgovora ni poteza kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, iako se takvo nešto najavljivalo nakon što su nedavno okončani pregovori predstavnika stranaka o tome. Nema nikakve dvojbe da bošnjačke stranke ne žele izbornu reformu i da će učiniti sve da se zadrži status quo te, ako je moguće, izbjegnu i pregovori o toj temi. S druge strane, hrvatski predstavnici pozivaju na dogovor. Naznačio je to u pismu europskim dužnosnicima i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. On je nedavno istaknuo i da je tijekom posljednjih pregovora stranaka o izbornoj reformi usuglašen način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH te način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Neiskrenost i posljedice
- Postoji mogućnost da se na tragu dogovorenog pokrene parlamentarna procedura za izmjene Izbornog zakona, za što je potrebna natpolovična većina - rekao je tada Čović. Iz Sarajeva, međutim, potpuno drugačija poruka. Oni tvrde da se može u parlamentarnu proceduru uputiti dio izmjena Izbornog zakona BiH, ali samo u dijelu tehničkih izmjena i onoga što se vezuje uz transparentnost izbornog procesa. Drugim riječima, samo ono što ne rješava pitanje presude Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", ali ni presuda Europskog suda za ljudska prava, u koje se formalno zaklinju. Iz svega je očito kako će ključno biti na koji način će se Europska unija i SAD postaviti prema pitanju izborne reforme. Bez njih je taj proces osuđen na propast, sa svim svojim negativnim posljedicama.
