Vlast u Bosni i Hercegovini godinama djeluje kao raštimani orkestar i, osim što institucije države među sobom teško surađuju, i u svakoj od njih dužnosnici vode svoje, zasebne politike.
To je, vjerojatno, najizraženije na vanjskopolitičkom planu gdje se vode tri nacionalne politike, često i međusobno suprotstavljene. Ipak, nekoliko je vanjskopolitičkih ciljeva glede kojih je moguće postići unutarnji konsenzus u BiH i graditi zajedničku politiku, piše Večernji list BiH.
Različita tumačenja
Ključni je, svakako, priključenje zemlje Europskoj uniji, što formalno podupiru sve parlamentarne stranke u BiH. Na tom putu mnogo je zapreka koje su prvenstveno rezultat nemogućnosti dogovora unutar zemlje. Uvjeti koje je postavio Bruxelles prilično su jasni, a njihova provedba mjerljiva.
Ako bi politički akteri u BiH nakon lokalnih izbora doista ozbiljno shvatili provedbu preuzetih obveza, Bosna i Hercegovina sredinom iduće godine mogla bi imati kandidacijski status i konačno ući u novu fazu europskih integracija.
Eventualna različita tumačenja tih obveza u BiH trebao bi korigirati sam EU jer on najbolje zna što zapravo očekuje da se uradi na europskom putu. Ostale međunarodne integracije nemaju tako jednoglasnu potporu unutar BiH, pa tako i pitanje odnosa u regiji zapinje na mnogim poljima.
Dobrosusjedska i regionalna politika nešto je u što se svi u BiH kunu, ali u praksi tri bi naroda različitu vrstu i dinamiku suradnje s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. To se najbolje vidi na problematiziranju nekih bilateralnih pitanja, u čemu prednjače politički dužnosnici jednog od triju naroda. Ovisno o tome o kojem “problemu” i s kojim susjedom je riječ. Odnose s Hrvatskom najviše zateže bošnjačka strana, iako i među srpskim političarima ima puno onih koji bi određena pitanja, kao što je izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, izdigli na međunarodnu razinu.
Problematičnim se prikazuju i neki odnosi sa Srbijom, a koliko je nepovjerenja, pokazuje nepostojanje jedinstvenog stava prema najaktualnijoj regionalnoj inicijativi - “mini Schengenu”.
Ekonomski projekt
Činjenica da inicijativu predvodi Srbija kod drugih dvaju naroda u BiH budi sumnje u pokušaje ponovne dominacije u regiji, kao nekad u Jugoslaviji. No, moguće je da će korekcije unutar same inicijative i neka jamstva Bruxellesa da je ovaj projekt ekonomski dio procesa približavanja jugoistoka Europe članstvu u EU razbiti sumnje i osigurati ulazak BiH u taj proces.
Relaksacija odnosa s najbližim susjedima svakako je nešto bez čega nema nastavka europskih integracija pa je logično da tri naroda što prije usuglase koordiniranu politiku prema zemljama koje okružuju BiH. Nije tajna da tri naroda imaju različite poglede prema intenzitetu suradnje s pojedinim svjetskim i regionalnim silama.
Formalno se svi zalažu za suradnju sa svima, ali odnos prema Rusiji, Kini i Turskoj ni izbliza nije isti kada su u pitanju hrvatski, bošnjački ili srpski političari. Jedino što bi svima odgovaralo jače je povezivanje sa SAD-om kao vodećom svjetskom silom. Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u vjerojatno je pravi trenutak za jačanje te veze, ali to više ovisi o interesu samog Washingtona nego o bh. političkim akterima. Različita su bila očekivanja od ishoda predsjedničkih izbora u SAD-u, ali bez obzira na to, dobre i snažne veze sa Sjedinjenim Državama itekako su važne za cijelu BiH.•
