Sud Europske unije donio je ovih dana presudu kojom Slovenija mora donijeti žurne mjere kojima će sanirati dvadesetak odlagališta otpada diljem zemlje. Što onda reći o Federaciji BiH u kojoj ima više od tri tisuće divljih odlagališta, a neke brojke govore da je na prostoru čitave zemlje, znanih i neznanih, oko 10 tisuća. Upravo je to jedan od razloga što se u posljednje vrijeme pojavilo više divljih životinja u Federaciji BiH o kojima smo nedavno razgovarali s jednim mostarskim veterinarom.
- Kod nas je bilo isčuđavanja zbog pojave vukova i divljih pasa, a priča je bila takva da nemaju hrane pa se približavaju kućama, napadaju ljude i slično. Razlog je potpuno suprotan. Oni hrane imaju, nažalost, na divljim odlagalištima. Evo vrijeme je svinjokolje, pogledajte kako se neadekvatno ljudi rješavaju otpada. On će biti zakopan svugdje i neće to biti po propisima. Divlje životinje imaju sjajan njuh i one će pronaći taj otpad te ga dalje plasirati, razbacivati, a neke se i zaraziti njime. Problem je što se tako mogu zaraziti i ljudi. Mi pričamo o Sloveniji koja se mora riješiti 20 odlagališta otpada i kojoj je to EU naredio, a zamislite takvu organizaciju koja takvo nešto mora narediti Bosni i Hercegovini. Čitava Europa nema toliko deponija i redovito stvaramo nova - ogorčen je veterinar. O ovom problemu govorila je i Maja Čolović-Daul, stručnjakinja za okoliš i upravljanje otpadom.
- Tih (i)legalnih deponija u BiH je gotovo onoliko koliko i općina te, kada dodamo na to impozantan broj od više tisuća malih divljih deponija, pa još i da se na tim lokacijama odlaže i opasni otpad (baterije, infektivni i animalni otpad, elektronski i elektronički otpad...), kao i građevinski otpad, i da se obično nalaze pored rijeka, onda je utjecaj na okoliš i ljude aksiom koji ne treba dokazivati - riječi su Čolović-Daul.
Jasno je da će se ubuduće morati pisati oštrije kazne ili barem neke kazne za kreatore divljih odlagališta. Primjerice, u većini općina i gradova u BiH postoji organizirano sakupljanje otpada. U jednom danu u tjednu žitelji ostave otpad ispred svojih domova, a na komunalnim poduzećima je da ih prevezu. Međutim, oni koji se ne žele na taj način rješavati otpada na različite načine stvaraju manja ili veća odlagališta. I zbog ovih se stvari očekuje ozbiljniji angažman sanitarnih inspektora.
- Ako će se ubuduće pratiti samo restorane i ugostiteljske objekte, bez da se posjete područja izvan gradskih središta, onda ništa nismo postigli. Zamislite, poglavlje okoliša jedno je od najvećih poglavlja pravne stečevine EU-a i stvarno ne znam kako bismo mi to uspjeli u kratkom razdoblju riješiti da otvorimo pregovore s Unijom - govori veterinar.
Vrijedi istaknuti da od kolovoza ove godine građani Federacije BiH mogu anonimno prijaviti lokaciju i podatke o divljim odlagalištima otpada u njihovim sredinama besplatnim pozivom na telefonski broj: 080 05 05 06. Taj je telefonski broj nazvan “Zeleni alarm”, a cilj je sačinjavanje registra divljih, nezakonitih odlagališta otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH te saniranje i remedijacija tla. Također, planira se i snimanje određenih spornih područja kako bi se na pravi način kaznilo one koji stvaraju otpad.
