Kupres bi u bliskoj budućnosti mogao doživjeti povijesno značajnu ekonomsku transformaciju te postati jedan od strateških proizvođača magnezija za Europsku uniju, a ako je suditi po ozbiljnosti pristupa projektu koji bi uključivao izgradnju jedne od najvećih tvornica u BiH, za ovu općinu Hercegbosanske županije otvaraju se do sada neviđene perspektive razvoja, piše Večernji list BiH. Naime, u izvješću organizacije ERMA (European Raw Material Alliance), koju sufinancira EU, a koja ima cilj učiniti Europu ekonomski otpornijom diverzifikacijom njezinih opskrbnih lanaca, stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem ulaganja u lanac vrijednosti sirovina, poticanjem inovacija, Kupres je označen na karti geografske distribucije trenutačnih i potencijalnih projekata koji uključuju sirovine, u ovom konkretnom slučaju magnezij. Realizaciju ovog generacijskog projekta provodila bi tvrtka Magnezij & Minerali, koja je u vlasništvu kompanije Magnesium for Europe, kao i tvrtka Dolomit.
Europska industrija
Uvidom u opis projekta na mrežnim stranicama vidljivo je kako je snažna ambicija Magnesium for Europea ponovno uspostaviti primarnu proizvodnju magnezija u Europi, ponuditi čisti, zeleni i konkurentni metalni magnezij, postati dobavljač za europsku industriju i stvoriti situaciju u kojoj su svi na dobitku za europsku industriju - i Bosna i Hercegovina i Europa kao mjesto proizvodnje za tehnološke vrijednosne lance.
MFE-ova proizvodnja magnezija bit će smještena u blizini kamenoloma Dolomita u Kupresu, a u ovom području MFE-ov projekt ima nekoliko prednosti: lokaciju, uključujući pristup velikim i visokokvalitetnim rezervama sirovina, jake regionalne lance opskrbe (aluminij, električna energija, radna snaga), blizinu tržišta EU-a plus velika regionalna prodajna tržišta za MFE proizvode, kao i dobru infrastrukturu. Lokacija je, čini se, u ovom projektu ključna, a autori pritom navode blizinu hrvatske luke Ploče, koja predstavlja glavna vrata za robu koja se isporučuje s Balkana i na Balkan. Načelnik općine Kupres Zdravko Mioč u razgovoru za Večernji list ističe kako bi realizacija ovoga projekta bila od strateškog značaja za gospodarski napredak Kupresa, ali i šire, ukazavši pritom na odluku europskih institucija koje su upravo magnezij proglasile jednom od svojih strateških sirovina. Također, naveo je kako je do sada ova sirovina uglavnom bila kupovana u Kini, no Europska unija, dodaje, sada želi geografski bliže područje s kojega će dobivati ovaj vrijedni kemijski element. Osim toga, gradnja tvornice za preradu donijela bi i veliki broj novih radnih mjesta, a Kupres bi se pozicionirao kao ključna destinacija za značajan dio europske industrije. Upravo se 8. kolovoza u zgradi Općine Kupres održava javna rasprava o ovom projektu, a tom prilikom svakako će biti poznato i više detalja.
A zbog čega je magnezij kao sirovina bitan za Europsku uniju? Pitanje je to koje zahtijeva iscrpnu analizu svojstava i načina primjene, no, pojednostavljeno, riječ je o elementu koji je jedan od ključeva napretka u proizvodnim djelatnostima, a osobito autoindustriji. Mala gustoća magnezija omogućava njegovu ugradnju u vozila uz smanjenje ukupne težine, što dalje vodi manjoj potrošnji goriva te manjoj emisiji štetnih plinova. Magnezij je vrlo lagan metal koji daje snagu kao sastojak aluminijskih i čeličnih legura koje se koriste u aluminijskim limenkama, kotačima automobila i krilima aviona. Europa pokriva oko 20% globalne potražnje za magnezijem s oko 200.000 tona godišnje, ali posljednja europska postrojenja za proizvodnju magnezija - u Norveškoj i Francuskoj - zatvorena su 2001. godine, objavio je još prije dvije godine portal Euronews. U istom je tekstu potvrđeno kako je organizacija EIT Raw Materials koju financira EU identificirala tri potencijalna projekta koja bi mogla omogućiti ponovno pokretanje proizvodnje magnezija u Europi, dva u Rumunjskoj i jedan u Bosni i Hercegovini. Tada je objašnjeno i kako bi rudnik i pogon za preradu u početku mogli proizvoditi 15.000 tona magnezija godišnje, s potencijalom da se proširi na 50.000 tona.
Ogroman značaj
Otvaranje jednog takvog pogona, čiji bi značaj premašivao i regionalne okvire, bio bi pun pogodak ne samo za Kupres nego i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, a time bi se potvrdila predviđanja ekonomskih analitičara koji su došli do zaključka kako BiH, uslijed poremećenih lanaca opskrbe i brojnih neizvjesnosti koje postaju karakteristika globalnih ekonomskih kretanja, može postati jedna od zemalja u kojoj će Europska unija u sve većem broju slučajeva otvarati proizvodne pogone. Geografska blizina je, naravno, prednost broj jedan, no tu su i čimbenici poput niske cijene električne energije, kao i niskog poreza na dohodak koji u Federaciji BiH iznosi 10 posto te je među najnižima u Europi. Takva stimulativna porezna politika jedna je od komparativnih prednosti s kojima se BiH može natjecati i s većim igračima na tržištu, no pitanje političke stabilnosti u zemlji jedno je od onih koja zahtijevaju poseban pristup.
