Na osnovi zahtjeva za readmisiju, u razdoblju od 2012. do kraja 2016. u BiH iz 21 zemlje vraćeno je više od 4000 državljana. Najviše ih je vraćeno 2016., gotovo dvije tisuće. Prihvat tolikog broja ljudi za državu nije bio neki problem, no problemi s vraćanjem bh. državljana mogli bi tek uslijediti, piše Večernji list BiH. Naime, zbog migrantske krize koja i dalje traje nesmanjenim intenzitetom, u BiH bi mogle biti vraćene tisuće njezinih državljana kojima je u državama zapadne Europe odbijen zahtjev za azil.
Deportiranje u matičnu zemlju
Vlasti i institucije iz BiH sada strahuju i da postojeći smještajni i svi drugi kapaciteti neće biti dovoljni za reintegraciju ljudi koji se vraćaju, a od kojih je većina rasprodala gotovo sve u utrci za boljim životom nakon što je ukinut vizni režim BiH. - Naši državljani, koji su u treće zemlje otišli nakon liberalizacije viznog režima, sada ilegalno borave u tim zemljama, a procjene su kako ih je više od 30.000. Budući da se zapadni Balkan sada smatra sigurnim područjem, te ljude sve više deportiraju u matične zemlje - kazao je za Nezavisne Drago Vuleta, pomoćnik ministra u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe RS-a, koje u svemu ima koordinirajuću ulogu. Ono na što Vuleta posebno upozorava jest status romskih obitelji iz BiH u Italiji. Prema njegovim riječima, u Italiji trenutačno boravi jako puno romskih obitelji koje su s prostora BiH i ako ih Italija odluči vratiti, BiH će morati pronaći način za njihov smještaj. Kako sada stvari stoje, BiH ima jedan readmisijski centar i to u Mostaru, točnije u Salakovcu. - Sadašnjom dinamikom prihvata, BiH može odgovoriti zahtjevima readmisiranih osoba, ali u slučaju povećanog priljeva takvih osoba, što bi se moglo dogoditi ako se intenzivira najavljeni prihvat iz Italije i Francuske, BiH bi se suočila s problemom. Posebno treba istaknuti činjenicu da je u pripremi sporazum o readmisiji sa SAD-om pa bi se ovo pitanje moglo dodatno zakomplicirati. Zbog toga je potrebno nastaviti s uspostavom sustava prihvata i integracije u planiranom opsegu - naveli su iz Ministarstva, naglašavajući kako u Readmisijskom centru Mostar, koji može prihvatiti do 100 povratnika, trenutačno ne boravi ni jedna osoba.
Svi s područja Bosne
Prema informaciji koju je usvojilo Vijeće ministara u 2016. godini, 1939 osoba vraćeno je u BiH na osnovi sporazuma o readmisiji, što je značajno povećanje u odnosu na ranije razdoblje. Najveći broj povratnika u FBiH registriran je na području Tuzle (155), Sarajeva (79), Zenice (34), Visokog (20), Zavidovića (18), Živinica (18), Banovića (17) i Travnika (14), dok je na području RS-a najveći broj povrataka registriran na području Bijeljine (39) i Zvornika (30).
