Pozicioniranje Hrvatske kao aktivne i samosvjesne članice EU-a, vertikalna suradnja sa zemljama u srednjoj i mediteranskoj Europi i dalje prema Baltiku te horizontalna suradnja u jugoistočnoj Europi i šire, među glavnim su prioritetima hrvatske vanjske politike, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač na prijemu za diplomate i novinare u povodu preuzimanja dužnosti, javlja Hina.
"Prioriteti naše vanjske politike su pozicionirati Hrvatsku kao aktivnu i samosvjesnu članicu Europske unije (....) i biti konstruktivan partner sa svim susjedima, što uključuje vertikalnu suradnju s prijateljima u srednjoj i mediteranskoj Europi i dalje prema Baltiku te horizontalnu suradnju s prijateljima u jugoistočnoj Europi i šire", kazao je Kovač i istaknuo da je Hrvatska "suvremena i stabilna demokracija, čvrsto usidrena u europskom domu i atlantskoj zajednici".
Govoreći o neposrednom hrvatskom susjedstvu, Kovač je kazao da otvorenih pitanja uvijek ima, ali da ih Hrvatska želi rješavati kroz dijalog, izrazivši pritom potporu susjednim zemljama na putu u Europsku uniju, posebice spomenuvši Bosnu i Hercegovinu koja je 15. veljače predala zahtjev za članstvo.
"Otvorenih pitanja među susjedima ima i uvijek će ih biti, a naš je cilj otkloniti nesporazume i razvijati dijalog (...) drago mi je što smo u vrlo kratko vrijeme nizom bilateralnih posjeta promijenili ambijent u odnosima sa susjedima i bliskim europskim partnerima", izjavio je ministar i najavio nastavak te dinamike.
"Mijenjamo ambijent, susjedi su nam jako važni, prijateljsko, solidno i demokratsko okruženje", rekao je ministar. Naši jugoistočni susjedi, istaknuo je Kovač, "mogu očekivati da ćemo ih podupirati na njihovom europskom putu i u procesu prilagodbe europskim standardima", izrazivši veliko zadovoljstvo zbog predaje zahtjeva BiH za članstvom u Uniji. "Europski put BiH, mi ćemo kao hrvatska država, svesrdno podržavati", poručio je Kovač.
Šef hrvatske diplomacije nije propustio spomenuti i Crnu Goru, koju su ministri vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Bruxellesu početkom prosinca prošle godine pozvali da postane 29. članica Saveza, i kazao da želi da Hrvatska bude među prvim zemljama koje će ratificirati njezin ulazak u Sjeveroatlantski savez. Kovač je Podgoricu posjetio 19. veljače, u prvim tjednima stupanja na ministarsku dužnost.
Govoreći o migrantskoj i izbjegličkoj krizi koja je pogodila Europu, Kovač je kazao da će aktivno jačati suradnju sa zemljama koje su poput Hrvatske izložene migracijskom valu, ističući važnost europskog odgovora na krizu i izbjegavanja jednostranih poteza.
"Zajedničko europsko rješenje sastoji se u postizanju mira u Siriji, pružanju humanitarne i razvojne pomoći na licu mjesta i u susjednim zemljama te učinkovitoj zaštiti europskih vanjskih granica", rekao je Kovač. Prema njegovom mišljenju, nema rješenja za rat u Siriji "bez nas, EU-a, SAD-a, Rusije, Turske i svih zemalja u susjedstvu", upozorivši na opasnost od neuspjeha i moguće pogubne posljedice po Uniju.
"Eventualni neuspjeh može uzdrmati same temelje EU-a", rekao je Kovač i dodao da će Hrvatska nastaviti davati svoj obol rješavanju krize. Smatra da bi u tom slučaju sve zemlje članice snosile odgovornost "sukladno svojoj veličini".
Predstavljajući smjernice hrvatske vanjske politike, Kovač je ocijenio i da je "vrijeme za novi zamah u transatlantskim odnosima" te nastavak suradnje s Kinom i zemljama Afrike na gospodarskom planu. Hrvatska zagovara dijalog s Moskvom s obzirom na njezinu ulogu u krizi s Ukrajinom, rekao je Kovač.
Ističući da će nova vlada raditi na što boljoj vidljivosti Hrvatske u svijetu, Kovač je kazao da želi vidjeti Hrvatsku kao otvorenu zemlju, zemlju gospodarskog rasta, održivih javnih financija, investicija i produbljivanja gospodarskih odnosa s ostalim državama.
U ime diplomatskog zbora, ministra Kovača je pozdravio apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro d' Errico , kazavši da cijeni njegovu "otvorenost prema međunarodnoj zajednici, želju za održavanjem i razvijanjem dobrih odnosa sa susjedima i potporu za članstvo država jugoistoka Europe u EU tepoziv za rješavanjem migrantske krize na konstruktivan način".
