U idućih nekoliko godina povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 1,6 milijardi maraka te imati 90 tisuća registriranih gospodarstava vizija je Federacije BiH kao entiteta koji bi trebao težiti održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, piše Večernji list BiH.
Jačanje konkurentnosti
Brojni izazovi koji se reflektiraju kroz rast cijena repromaterijala i energenata, kao i još uvijek poremećene lance opskrbe razlog su zbog kojih struka u BiH na jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, njezinih kapaciteta, ali i materijalno-tehničke opremljenosti, gleda kao na strateški cilj kojemu trebaju težiti sve razine vlasti. Upravo se ovih dana u parlamentarnoj proceduri na razini Federacije nalazi strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije za razdoblje do 2027. godine koju je predložilo Federalno ministarstvo poljoprivrede te na kojoj su radili brojni stručnjaci, a uvidom u istu vidljivo je kako se ovim dokumentom nastoje ponuditi rješenja za aktualne i sada već uobičajene probleme sektora (potreba restrukturiranja, povećanje konkurentnosti, podrška dohotku poljoprivrednih gospodarstava, transformacija mjera podrške), ali i za nove izazove sektora.
Kao strateški cilj broj jedan u Federaciji definira se potreba uspostave otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom povećanom sigurnošću opskrbe hranom. U SWOT analizi u koju je Večernji list imao uvid konstatira se kako su najveće snage Federacije povoljan geografski položaj u odnosu na ciljna tržišta, različite agroklimatske zone koje omogućuju diverzifikaciju sektora te prirodni preduvjeti i resursi (voda, zrak i tlo), koji su u najvećem dijelu ruralnih područja očuvani. No, slabosti su, između ostaloga, izrazita usitnjenost zemljišnog posjeda, nerazvijen zemljišno-informacijski sustav i slaba mobilnost tržišta poljoprivrednog zemljišta, nizak udio površine zemljišta pod sustavima za navodnjavanje, zapuštena infrastruktura, zastarjela i neučinkovita mehanizacija i oprema...
Drugi strateški cilj kojem FBiH teži je snažnija primjena ekoloških praksa u proizvodnji, a slijede snažnija socioekonomska struktura (održivog razvoja) ruralnih područja te moderniziran poljoprivredni sektor kao rezultat poticanja i razmjene znanja, inovacija i digitalizacije.
U okviru prvog strateškog cilja posebno se naglašava podržavanje održivog dohotka i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom.
Promjene u sektoru biljne proizvodnje trebaju ići u dvama smjerovima: povećanje zasijanih površina na račun neobrađenih oraničnih površina i povećanje prinosa na postojećim površinama. Ovo se, prije svega, odnosi na proizvodnju žita i dvije strateške kulture, pšenicu i kukuruz. Podsektor proizvodnje povrća također traži ozbiljnije promjene kako bi se iskoristile sve komparativne prednosti, ali i zadržala i postupno povećavala njihova konkurentnost.
Prehrambena industrija
Svi podsektori animalne proizvodnje zahtijevaju nova ulaganja u procesu njihova restrukturiranja, odnosno tehničko-tehnološkog poboljšanja, uključujući i pasminski sastav, te primjenu higijenskih standarda i zadovoljavanje potrebnih normi koji se odnose na dobrobit životinja i standarde kvalitete poljoprivrednih proizvoda. U samom jačanju prehrambene industrije potrebno je, ističu kreatori strategije, osigurati podršku osuvremenjivanju postrojenja za preradu kako bi proizvodi kvalitetom i cijenom mogli biti konkurentni na domaćem i stranom tržištu i kako bi prerađivački pogoni raspolagali dovoljnim obrtnim sredstvima.
Vizija je u okviru strateškog cilja pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede povećati vrijednost proizvodnje s polazne 1,4 milijarde maraka na više od 1,6 milijardi maraka. Nadalje, vizija je povećati broj gospodarstava na 90 tisuća, pri čemu bi broj mladih poljoprivrednika koji upravljaju gospodarstvima trebao biti 12.900.
