Nakon službene objave utvrđenih rezultata izbora počeli su teći rokovi za uspostavu zakonodavnih tijela vlasti na svim razinama. No, čini se da su mnogi i prije početka ovog roka ozbiljno krenuli u sklapanje političkih saveza i koalicija, piše Večernji list BiH.
Očito je cilj na samom konstituiranju, posebno županijskih parlamenata, imati osigurane jasne većine kako bi se usmjeravao i proces izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Promjena stranačkog dresa
Odnos snaga u ovom domu umnogome će utjecati i na izgled izvršne vlasti iduće četiri godine. Svi su toga svjesni, pa je fokus trenutačno upravo na županijama. Malo je onih u kojima je situacija već jasna. To se prvenstveno može kazati za Zapadnohercegovačku i Posavsku županiju, jer je u objema HDZ BiH ostvario apsolutnu prevagu i može sam formirati vlast. U Posavskoj županiji postoje određene nepoznanice oko izbora jednog bošnjačkog izaslanika u Dom naroda, dok su ostale stvari već poznate. HDZ BiH nezaobilazan je čimbenik i u uspostavi vlasti u dvjema mješovitim županijama, gdje se traži dvotrećinska većina. To su Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija. A HDZ bi mogao imati presudnu ulogu i u formiranju izvršne vlasti u Zeničko-dobojskoj županiji gdje, kao i u ostalim većinski bošnjačkim županijama, SDA s jedne i stranke "trojke" s druge strane nastoje okupiti većinu. Za sada je izgledno da bi "trojka" mogla u Sarajevskoj i Bosansko-podrinjskoj županiji formirati vlast bez SDA. No, u obama slučajevima u pitanju su tijesne većine iza kojih stoje tek načelni međustranački dogovori. Prava provjera njihove pouzdanosti vidjet će se tek nakon konstituiranja županijskih skupština u Sarajevu odnosno Goraždu. Da međustranački dogovori ne moraju nužno značiti i uspjeh u formiranju vlasti, primjer je Tuzlanska županija gdje je SDA, uz potporu DF-a i dvaju "preletača" iz PDA, okupio većinu za uspostavu Vlade. Čelništvo PDA usprotivilo se ovome, ali dvojica izabranih zastupnika s liste te stranke odlučila su prikloniti se SDA. Takvih scenarija nagledali smo se i nakon svih dosadašnjih izbora, stoga nije čudno što se slične situacije ponavljaju i ovaj put. Kao što je poznato, zastupnički mandati pripadaju izabranim zastupnicima, a ne njihovim strankama, pa nema načina da se spriječe promjene stranačkog tabora u postizbornom razdoblju.
Većina u RS-u nije upitna
Osim Tuzlanske, na ovakav način bi se većine, a time i vlade, mogle formirati u Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj županiji. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se stranački dogovori realizirati pri izboru izaslanika u Dom naroda. Ne treba ni tu isključiti iznenađenja, posebno ako pojedini zastupnici ne budu zadovoljni dogovorima "na višoj razini".
Općenito, SDA poziva sve "probosanske" stranke na stvaranje široke koalicije koja bi parirala HDZ-u odnosno SNSD-u. No, za sada mogu računati tek na DF i nezadovoljnike iz drugih bošnjačkih stranaka. Nasuprot njima je blok oko SDP-a odnosno "trojke". Oni intenzivno rade na okupljanju svih bošnjačkih stranaka kojima je zajedničko tek to da ne žele SDA u vlasti. U pitanju je osam ili devet stranaka i sama ta činjenica budi sumnju u stabilnost takvog političkog saveza. Zato će po županijama zapravo biti test mogućnosti da tako široka koalicija funkcionira na državnoj ili federalnoj razini.
U Republici Srpskoj jedina je dvojba hoće li SNSD sa svojim koalicijskim partnerima imati tri ili četiri srpska izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Većina ovog bloka u Narodnoj skupštini RS-a nije upitna, a jedina prilika oporbenog bloka da se izvuče iz apsolutnog poraza na proteklim izborima jest sudjelovati u uspostavi državne vlasti. Teorijski je moguće, ali u praksi ta bi vlast bila vrlo neučinkovita. Tomu treba dodati i činjenicu da HDZ BiH smatra SNSD izbornim pobjednikom u srpskom narodu te da je stav ove stranke da vlast trebaju praviti oni kojima su narodi ukazali povjerenje na izborima.
