Za žitelje, ali i posjetitelje noć je u Dubaiju najaktivniji dio u razdoblju od 24 sata. Prilagođavajući se vremenskim prilikama i temperaturi, mnogi tek tada izlaze iz klimatiziranih prostora. Prihvatljiva 32 Celzijeva stupnja u ponoć znak su i za nas da se krene u upoznavanje grada. A, ako u to planirate uključiti i piće u nekom od restorana smještenih u neboderima s kojih se pruža nevjerojatan pogled na grad, ponesite mnogo novca. Jer, primjerice, u restoranu ćete osvježavajuću vodu s limunom i metvicom, uobičajeni napitak u Dubaiju, platiti gotovo 42 KM.
U Mostaru ili Sarajevu bi vam toliko bilo dostatno za obilnu večeru, ali, naravno, to je tek jedna od stvari koje su u Dubaiju i BiH neusporedive. Mnogo je toga po čemu je Dubai jedinstven u svjetskih razmjerima, a za neka od obilježja života ovog modernog grada jedini opis je - ekstravagancija. Nije to ni čudno ako se zna da je sadašnji vladar ovog emirata Mohammed Bin Rashid Al Maktoum najavio da će Dubai biti grad budućnosti. Dubai je umnogome već postigao taj cilj.
Grad je to s najvećim brojem stanovnika u UAE-u i drugi po veličini grad u tom savezu sedam autonomnih emirata. Među 2,8 milijuna stanovnika tek je svaki deseti podrijetlom iz tog grada. U Dubaiju se nalazi najviša zgrada na svijetu. Ujedno je i prvi grad u svijetu koji se može pohvaliti hotelom sa sedam zvjezdica (među gotovo 400 drugih luksuznih hotela). Tu je i najveći svjetski akvarij te najsuvremeniji metro. Već spomenuta okrenutost budućnosti ogleda se i u najavi skorog otvaranja Muzeja budućnosti.
Turizam i skupi automobili
Turizam je snažan adut ovog grada, a nije tajna da je posebno omiljen među bogatašima. Samo prošle godine u tu arapsku metropolu slilo se osam milijuna turista. Jedan od razloga je i visoki stupanj sigurnosti o kojoj se brine supermoderna policija. Njihova vozila se po vrijednosti i raskoši ne razlikuju od ostatka voznog parka na ulicama Dubaija. Naime, policija u Dubaiju vozi najskuplje automobile na svijetu. U voznom parku imaju vozila marki Lamborghini, Ferrari, Bentley..., pa je i malobrojnim kriminalcima u Dubaiju teško pobjeći ruci zakona.
A zakonima su vlasti Dubaija pokušale uskladiti tradicijske vrijednosti i način života u arapskom svijetu te potrebe i navike bogataške elite iz svih dijelova svijeta. Zato i zabrane konzumiranja alkohola nisu izražene kao u Kuvajtu i nekim drugim arapskim metropolama. Sukladno imidžu omiljene bogataške oaze, Dubai je mjesto gdje bankomati za podizanje zlatnih poluga nisu nikakav raritet. Zbog visokih temperatura, tijekom većeg dijela godine društveni život uglavnom se odvija u golemim tržnim centrima koji su zapravo gradovi u gradu. I ne samo gradovi. U jednom od njih napravljeno je i pravo umjetno skijalište.
Za nas Europljane to nije jedino mjesto u Dubaiju gdje ćemo se pošteno rashladiti. Naprotiv, svi zatvoreni prostori, od javnih do hotelskih, rashlađeni su na, malo je reći, prohladnih 20 stupnjeva. Zato bi i onaj tradicionalni jesenski savjet naših meteorologa - obucite se slojevito - mogao koristiti svima koji idu u taj dio svijeta. Vani je vruće i u majici, a u zatvorenim prostorima prohladno i u džemperu.
Oni kojima pak visoke vanjske temperature ne smetaju, mogu uživati u jedinstvenim utrkama deva ili autentičnom arapskom društvenom životu koji se, unatoč modernizaciji, zadržao u četvrtima starog Dubaija. Taj tradicionalni, iskonski, arapski Dubai živi u sjevernom dijelu grada - Deiri. Na tamošnjim tržnicama prodaju se začini, hrana, čaj, ali i tkanina i nakit. Ipak, blještavilo i futurizam dominiraju Dubaijem.
Buđenje u pješčanoj magli
Ovaj grad klasičan je primjer pobjede tehnologije nad prirodom. Bogatstvo stečeno naftom iskorišteno je za nevjerojatnu urbanizaciju prostora predodređenog da bude pustinja. Priroda se ne predaje pa je pijesak koji tijekom noći ispuni zrak glavni razlog što se Dubai gotovo svako jutro budi u pješčanoj magli. No, vlasti i investitori ne odustaju, što potvrđuju brojni kranovi i gradilišta na pustinjskom tlu, ali i umjetnim otocima. Tako se Dubai nastavlja širiti i na kopnu i na moru. Pri tome se obaraju graditeljski rekordi pa će tako do svjetske izložbe EXPO, koja se 2020. godina organizira u Dubaiju, biti izgrađen toranj visok gotovo jedan kilometar.
Nafta jest bila motor razvoja Dubaija, ali zalihe “crnog zlata” presušit će za pola desetljeća pa se državni stratezi odavno okreću drugim energentima, ali i industrijskim granama. I tu je jedna poveznica Dubaija i Mostara. Aluminij. Za razvoj Mostara i Hercegovine proizvodnja i prerada aluminija od golemog su značaja, dok upravo aluminijska industrija danas donosi čak 70 posto prihoda Dubaiju.
Golemo nacionalno bogatstvo omogućava vlastima naklonost svojih građana “kupovati” i raznim socijalnim povlasticama. Uz besplatne režije, jedna od tih povlastica nezamislivih na Zapadu je besplatna kuća za svakog državljanina koji si ne može priuštiti kupnju nekretnine. Tako u Dubaiju, barem među državljanima UAE-a, nema beskućnika. •
