Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je danas usvojio Izvješće o radu Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, koja je pripremila prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i Zakona o financiranju političkih stranaka.
Predsjedatelj Kluba bošnjačkog naroda Halid Genjac, koji je i član Interresorne radne grupe, kazao je da je u vezi s Izbornim zakonom usuglašeno 36 amandmana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Istaknuo je da krupna politička pitanja, kao što je provođenje presude u slučaju „Sejdić-Finci“ i u slučaju „Zornić“, i kao što je pitanje Grada Mostara „podrazumijevaju i postojanje političke suglasnosti o tih pitanjima ključnih političkih aktera prije razmatranja na Interresornoj grupi“.
- Takve suglasnosti još nije bilo i preambiciozno je očekivati da Interresorna grupa ta pitanja riješi - smatra Genjac. Ponovio je da je Interresorna grupa usuglasila nekih 36 amandmana na Izborni zakon, dodajući da se radi, prije svega, o unapređenju tehničkih aspekata pripreme i provođenja izbora koji će omogućiti ili olakšati Izbornom povjerenstvu da preciznije pravi svoje upute, podzakonske akte i doprinijet će sigurno integritetu izbornog procesa.
Što se tiče Mostara, Genjac kaže da bi možda bilo dobro „jednom intervencijom u Izborni zakon da se kaže da se izbori za Grad Mostar mogu objaviti i kasnije, ne 150 nego recimo 120 dana prije izbora“.
Po njegovim riječima, time bi se možda otvorio prostor da se ulože dodatni napori, postignu kompromisi i rješanja za Mostar.
- Na taj način bi se otvorio prostor da se možda traga ili nađe prihvatljivo rješenje za Mostar, jer čini mi se dosta je opcija prisutno u parlamentarnoj proceduri. Između tih opcija bi vjerojatno bilo moguće pronaći neko rješenje prihvatljivo za sve - kazao je Genjac.
Izaslanik Martin Raguž je ocijenio da temeljni ciljevi nisu ni izbliza ostvareni.
- Usklađivanje izbornog zakonodavstva sa zahtjevima presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, ne da nije urađeno, nego objektivno nije ni pokušano biti urađeno. Loptica se stalno prebacuje na političke lidere i aktivnosti koje prethodno trebaju biti urađene da bi se pripremio teren i posao za Interresornu radnu skupinu. Tako je prošao jedan mandat od četiri godine. Vidimo, tako prolazi drugi mandat - naveo je Raguž.
Istaknuo je da ni za Grad Mostar nema rješenja.
- Sad smo u situaciji da realno nemamo konsenzus ni dogovor o tome, jednog od najznačajnijih političkih pitanja u ovoj zemlji, rješavanje odluke Ustavnog suda o jednakom pravu glasa u Mostaru. A da ne govorimo o tome koliko izbori nisu održani i da ta opasnost i danas postoji - naveo je Raguž.
Ne sporeći ono što je uradila Interresorna radna grupa, Raguž je kazao da su ovo rješenja koja mogu doprinijeti određenoj, ali isključivo tehničkoj dimenziji Izbornog zakona.
- Suštinska, politička, apsolutno nije ni dotaknuta kroz ovaj rad - kazao je Raguž.
Izaslanik Dragutin Rodić je naveo da je ovo možda jedan od zakona koji je pretrpio najviše izmjena od njegovog usvajanja i „još uvijek dosta toga nismo riješili“.
- Od ovog zakona ovisi i vladavina prava u jednoj državi i demokracija i zbog toga i trebamo težiti najvišim standardima u ovoj oblasti - smatra Rodić.
Predsjedatelj Doma naroda Ognjen Tadić, koji je bio i član Interresorne radne grupe, kazao je da su imali četiri zadatka - dva velika politička zadatka, „vrlo vrele političke teme kao što su pitanje Grada Mostara, odnosno omogućavanje održavanja izbora u Gradu Mostaru i implementacija odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić-Finci“.
- Tijekom rada Interresorne radne grupe nijedno slovo, nijedan papir službeno nije došao pred članove radne grupe niti od bilo koje političke stranke, niti od bilo kojeg kluba, niti od Vijeća ministara, niti od nas kao predstavnika u toj interresornoj radnoj grupi bilo kojoj razini vlasti, uključujući izborno povjerenstvo. Teško se uopće može govoriti o tome kakavi su naši rezultati na tom planu kad se mi uopće nismo bavili time - kazao je Tadić.
Dodao je da to što se nisu time bavili „možda je i razlog što danas imamo u Zastupničkom domu u proceduri tri zakona koji rješavaju upravo pitanje Grada Mostara“.
