Procjene pokazuju kako u BiH trenutačno živi oko 3,1 milijun stanovnika (posljednji popis proveden je davne 2013.), a velik broj njih je siromašan. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 17,5% stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu (preživljava s od 3 do 5 KM dnevno), a dodatnih 700.000 osoba živi na rubu siromaštva - 20% stanovnika. Svaka peta osoba neupitno je siromašna i još jedna peta osoba živi na rubu siromaštva - ukupno oko 40% stanovništva ili 1,2 milijuna. Kriteriji Eurostata pokazuju još crnju bh. realnost: stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u BiH doseže ogromnih 58%.
Ankete i analize
Kad se promotre razmjeri nezaposlenosti, niskih plaća i mirovina, opće bijede i neimaštine, nije pretjerivanje reći da u BiH vlada glad. Preciznije rečeno, široki slojevi stanovništva (u koje, naravno, ne spadaju politička elita i biznismeni kapitala upitnog podrijetla) ne znaju što će danas ili sutra jesti.
U BiH službeno postoji 60-ak javnih kuhinja u kojima se prehranjuje više od 20 tisuća siromašnih građana. Mnogi siromasi, osim što posjećuju javne kuhinje, dobivaju pakete pomoći (u hrani, lijekovima, higijenskim potrepštinama) na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi od Crvenog križa, Caritasa, Merhameta, Humanitarne udruge Pomozi.ba i drugih kako bi nekako preživjeli još jedan dan, tjedan ili mjesec. Posebno je tužno što u zemlji u srcu Europe u 21. stoljeću ima gladne djece. U BiH je siromašno više od 13 posto kućanstava, odnosno građana, pokazala je anketa o potrošnji kućanstava u BiH 2021./2022. u okviru koje je anketirano 8660 kućanstava. Analiza je pokazala da u 3,4 posto kućanstava djeca mlađa od 15 godina nemaju mesni obrok bar jednom dnevno. Velika većina djece jede tri obroka dnevno, ali 2,2 posto obitelji u BiH svojim mališanima nije u stanju bar jednom dnevno priuštiti voće i povrće. U gotovo 3 posto kućanstava u BiH djeca ne posjeduju novu odjeću, a imaju samo po jedan par obuće. Razlog je, kako su potvrdili ispitanici, nedostatak novca. Prije 7 godina u Lukavcu je otvorena i prva Dječja javna kuhinja koja ima oko 500 korisnika. Lista čekanja je sve duža, a osim djece, njezini korisnici su i bolesni i siromašni. Imamo i Javnu kuhinju za bebe, koja je u Bratuncu otvorena prije nešto više od 3 godine.
U njoj bebe dobivaju mlijeko i kašicu kao osnovu paketa te, u ovisnosti o jelovniku, palentu, griz, rižu, makarone za veće bebe, mljeveni keks, kakao, čaj. U okviru ove javne kuhinje nalazi se i dio s besplatnom odjećom za bebe, koje jednom mjesečno dobivaju i higijenski paket koji sadrži pelene, šampon, kremu i mlijeko za bebe. Kako su iz bratunačke Javne kuhinje za bebe ranije priopćili, razlog njezina otvaranja je to što su utvrdili da su neke bebe oboljele zbog nezdrave prehrane. Točnije, do obolijevanja je dolazilo uslijed preranog konzumiranja kravljeg mlijeka te nedovoljnog unosa nutrijenata koji su im potrebni, zbog razmućivanja brašna i vode jer obitelj ne može kupiti mlijeko. Ova javna kuhinja ima 60 redovitih te 100 povremenih korisnika.
Loš standard
Rezultati spomenute ankete pokazali su da se s financijskim poteškoćama u plaćanju stanarine, režija te rata kredita suočava 8,5 posto kućanstava, dok si gotovo 13 posto njih ne može priuštiti mesni obrok barem svaki drugi dan. U još su goroj poziciji oni koji nemaju ni za kruh pa preživljavaju zahvaljujući nešto hrane koju pronađu u - kontejneru. Nažalost, živimo sve gore i gore. Cijene, posebno hrane, ne prestaju rasti, tako da i ona postaje luksuz. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za veljaču 2025. iznosi 3157,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za prosinac 2024. iznosila je 1428 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), a minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Nažalost, ogroman broj građana radi za minimalac i s tim mizernim iznosom nastoji prehraniti obitelj. Realno, nemoguća misija.
