Dijalog i kompromis - dvije riječi koje su toliko puta spomenute kao nužnost bosanskohercegovačke stvarnosti, ali i ideal kojemu mnogi i dalje teže, u proteklih su se godinu i pol dana pokazale kao nešto što je moguće realizirati na terenu, a to je posebice vidljivo na primjeru Mostara. Nakon izbora gradonačelnika Marija Kordića u veljači 2021. godine te početkom redovitog rada nove Gradske uprave i Gradskog vijeća javnost je mogla svjedočiti početku novog investicijskog ciklusa, ali i realizaciji nekih, uvjetno rečeno, političkih odluka poput promjene spornih naziva nekoliko ulica.
- Uz sve što radimo od početka mandata s čvrstim uvjerenjem kako Mostar zaslužuje biti pozitivan primjer na karti Europe, današnji dan svjedoči jednom civilizacijskom iskoraku. Uspjeli smo izmijeniti sporne nazive ulica koje su godinama unazad stigmatizirale Grad Mostar.
Iako je posljednjih dana u javnom prostoru bilo ružnih poruka, danas smo uspjeli napraviti pozitivan iskorak - naglasio je Kordić nakon donošenja odluke o promjeni, piše Večernji list BiH.
A izmjena naziva ulica samo je jedna u nizu pozitivnih posljedica situacije u kojoj su politički odnosi u Mostaru postavljeni na zdravim temeljima, a što je pak izravno povezano s političkim dogovorom hrvatskih i bošnjačkih političkih lidera uz medijaciju predstavnika Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Lipanj 2020. vrijeme je kada su medijski prostor ispunile vijesti o potpisivanju povijesno važnog sporazuma HDZ-a BiH i SDA, a koji će kasnije biti poznat pod nazivom mostarski sporazum te omogućiti izmjenu Izbornog zakona i nova pravila za grad na Neretvi.
Posljedice potpisivanja
Sve to dovelo je do održavanja izbora u prosincu 2020. godine, a nakon toga i do ustroja gradske vlasti. Nije trebalo čekati dugo i već je počela realizacija niza važnih projekata koji podižu razinu životnog standarda u srcu Hercegovine. Nažalost, drugi dio mostarskog sporazuma - onaj koji je trebao unijeti princip legitimnog političkog predstavljanja u izborno zakonodavstvo i time relaksirati odnose Hrvata i Bošnjaka na višoj, federalnoj razini, još uvijek nije realiziran - prvenstveno zbog nespremnosti bošnjačkih elita za nužnim promjenama. I dok Federacija i država čekaju da se drugi dio mostarskog sporazuma realizira, grad na Neretvi već uživa plodove dogovora predstavnika konstitutivnih naroda. Osim velikih infrastrukturnih projekata - uređenja kružnog toka na Španjolskom trgu i rekonstrukcije Avenije, na terenu se radi niz manjih, a u razdoblju koje dolazi Mostar se želi pozicionirati i na mapu ulagačkih središta.
Nova ulaganja
U sklopu Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održavao nedavno na Sveučilištu u Mostaru održan je Gospodarski forum na kojemu je sudjelovao i gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić. On je tom prilikom potvrdio kako su formirali skupinu educiranih ljudi koji su ekonomski obrazovani i govore više stranih jezika, odjel se zove BSC - Biznis servis centar, a ideja je da su ti ljudi na usluzi potencijalnim investitorima.
- Pokrenuli smo izradu novog prostornog plana koji je prevažan dokument da bi se grad uopće planirao razvijati u nekom smjeru. Prometna povezanost jedna je od pretpostavki za gospodarski razvoj i tu imamo dobre potencijale. Imamo Međunarodnu zračnu luku Mostar i uskoro očekujemo povezivanje ovog dijela Hercegovina s autocestom. Unatoč lošoj političkoj situaciji u cijeloj državi, u Mostaru imamo političku stabilnost i ljudi to prepoznaju - poručio je Kordić te otkrio kako se pripremaju ozbiljne gospodarske aktivnosti. Sve navedeno jasno pokazuje koliki su benefiti dobrih i produktivnih političkih odnosa - u prvom redu predstavnika konstitutivnih naroda, a Mostar postaje potvrda kako je unutar BiH moguće napraviti korak naprijed i to u situaciji kada se kompromis i dijalog vrednuju kao prioritetni smjer svakog političkog djelovanja. •
