Mnogi ljudi u mjesecima prije godišnjih odmora već podsvjesno tragaju i razmišljaju o destinacijama na kojima će provesti svoje zaslužene godišnje odmore. Počinju se pribavljati informacije, raspitivati, pretraživati internet i ponude turističkih agencija za predstojeće godišnje odmore, a nemali je broj i onih koji će kontaktirati iznajmljivače apartmana kod kojih su ljetovali u nekim prijašnjim razdobljima, objavio je Večernji list BiH.

Stanje u Europi
Većina ljudi vraća se na mjesta na kojima su se oduvijek ugodno osjećali, a dio njih svakako će se iz ljeta u ljeto nastojati okušati na nekoj drugoj destinaciji ako im to sredstva koja imaju na raspolaganju budu dopuštala. Međutim, značajan je broj i onih koji će zbog visokih cijena, malih kućnih proračuna i opće krize ostati u svojim kućama zbog nemogućnosti da sebi priušte bar tjedan dana godišnjeg odmora. Za mnoge od nas godišnji odmor izvan kuće čini se normalnom stvari. Međutim, kao što se može vidjeti na karti koju je objavio portal landgeist.com, to nije slučaj za sve i u mnogo čemu varira od zemlje do zemlje. Ova karta zorno pokazuje postotak kućanstava koja si mogu priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće. Dok si u većini europskih zemalja to može priuštiti većina kućanstava, na Kosovu (69,5%), u Crnoj Gori (67,2%), Rumunjskoj (62,5%), Turskoj (60,8%), Albaniji (58,3%) i Sjevernoj Makedoniji (55,0%) većina kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmor daleko od kuće. Te su brojke u velikoj suprotnosti s onima u zemljama poput Luksemburga (7,6%), Norveške (7,9%), Švicarske (8,4%) i Islanda (8,6%), gdje si manje od 10% kućanstava ne može priuštiti jednotjedni godišnji odmor daleko od vlastite kuće. Kad je o našem okruženju riječ, uvjetno rečeno, najbolja je situacija u susjednoj Hrvatskoj, gdje 41,7% kućanstava ne može sebi priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora na nekoj od destinacija daleko od kuće. Kako se kreće prema jugu, a prema onoj staroj - što južnije, to tužnije - i ova slika na karti se pogoršava. Primjerice, u susjednoj Srbiji odmor si ne može priuštiti 43,6% kućanstava. Najlošije je stanje u našem susjedstvu, prema podacima s ove karte, a koja je urađena prema rezultatima istraživana Eurostata, u Crnoj Gori, gdje čak 67,2 posto kućanstava sebi ne može priuštiti ni tjedan dana odmora. Gdje se u svemu tome nalazi Bosna i Hercegovina. Ovdje, dakako, treba uzeti u obzir činjenicu da su podaci za određene zemlje uzeti prije, poput, primjerice, onih za Albaniju, Srbiju, Švicarsku i Tursku, a koji su izmjereni 2021. godine, pa čak i Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Island i Veliku Britaniju, a koji datiraju čak iz 2008. godine, objavio je Večernji list BiH.

BiH “siva rupa”
Na ovoj objavljenoj karti BiH je “siva rupa” (zbog označene boje) i nalazi se u ne baš laskavom društvu s Rusijom, Bjelorusijom, Ukrajinom i Moldavijom. Pa iako su ove četiri zemlje bez objavljenih podataka, podsjetimo se kako je također 2021. godine objavljena informacija da čak trećina stanovništva u BiH sebi ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora. Naime, riječ je o rezultatima Balkanskoga barometra iz 2021. Naime, na pitanje “Ima li vaše kućanstvo problem kako si priuštiti odmor od najmanje tjedan dana izvan kuće?”, 33% ispitanika iz BiH odgovorilo je da ima. Tada smo pisali o tome kako najveći broj bh. građana putuje na Jadran, ali i južnije zbog povoljnih cijena. Koliko su sada ovi podaci aktualni, ne može se sa sigurnošću reći, ali je sigurno da su se od te 2021. godine zasigurno pogoršali i došli na neku regionalnu razinu, no nažalost, morat ćemo se pozvati na ove podatke jer na karti se nalaze i stariji podaci. Prema tome, mogao bi se izvući zaključak kako u cijeloj jugoistočnoj Europi zbog lošeg standarda i rasta cijena, gotovo polovina građana ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora na nekoj od destinacija. Prema podacima za BiH, oni u razdoblju 2021. izgledaju i dobro s obzirom na stanje na jugoistoku Europe, ali pitanje je kakvi bi bili da se sada uradi istraživanje, objavio je Večernji list BiH.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’