Voditeljica Službe za informiranje i javnu diplomaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Katja Šare, kazala je u razgovoru za Fenu da bi Bosna i Hercegovina već trebala početi raditi na edukaciji i informiranju o Europskoj uniji (EU), te da bi građani BiH, bez obzira na to koliko će trajati proces pridruživanja BiH Europskoj uniji, trebali dobiti objektivne i pravovremene informacije o tome što članstvo u EU znači. Podsjetila je da je Hrvatska kroz taj proces prolazila u vrijeme kada nije bilo društvenih mreža, Facebooka niti Twittera, te da su potrošili mnogo vremena i novca na projekte koji za BiH danas nisu relevantni. - Izdali smo više od 80 publikacija, radili TV emisije, osigurali besplatnu EU Info liniju putem koje su se građani Hrvatske mogli informirati, pojasnila je Šare, dodajući da to BiH nikako ne bi preporučila, jer su to skupi projekti koji u današnje vrijeme postojanja društvenih mreža, nemaju smisla.
Mišljenja je da je najvažnije da se građani počnu na vrijeme informirati, te da se ne stvara subjektivna slika o tome da je EU "med i mlijeko" i da će nam "sve biti bolje jednog dana kada uđemo u EU".
Naravno, dodala je, Hrvatska je zadovoljna tim što je članica EU, i mnoge stvari jesu bolje, ali naglasila je da će također biti bolnih momenata i koraka, te je stoga bolje pripremiti građane unaprijed na ono što će doći "jer će onda imati više povjerenja u cijelu priču".
Kako je rekla, po anketama koje su provođene u Hrvatskoj gotovo 12-13 godina, građanima je postavljano pitanje na koji način bi željeli dobiti informaciju, a odgovor je uvijek bio isti - kroz medije i televiziju.
- To znači da se građanima u što sažetijem obliku prikaže kako izgleda život u EU - pojasnila je, ističući da je to za Hrvatsku predstavljao problem u smislu financija, te da su morali educirati medije i graditi dobru suradnju s njima. Na kraju su, kaže, u tome i uspjeli, te su imali nekoliko vrlo vrijednih i zanimljivih emisija na javnoj, ali i na lokalnim televizijama i radio postajama.
- Mediji su važni, ako ne i presudni u tome kakvu će sliku građani stvoriti, i koji će ishod tog procesa biti, istaknula je Šare.
Kazala je da je budžet MVEP Hrvatske namijenjen za projekte informiranja i obrazovanja iznosio oko milijun eura godišnje, te da sada iznosi oko 50.000 eura, jer su ulogu informiranja u Hrvatskoj, koja je postala članica EU, preuzele institucije EU.
Hrvatska je, ističe, imala veliku korist od iskustava ostalih zemalja koje su postale članice EU, najviše od onih koje su postale članice neposredno prije nje, a to su Slovenija, Estonija, Malta i Mađarska. Tako će, kaže, za BiH, iskustva Hrvatske koja su najsvježija, biti vjerovatno najkorisnija, iako se ne mogu u potpunosti prekopirati sve aktivnosti i projekti, jer je svaki narod drugačiji i svako ima svoju politku, kulturu i način razmišljanja. Šare je također mišljenja da EU i njene institucije, odnosno Europska komisija, imaju obvezu informirati građane EU, kako o radu svojih institucija, tako i o pridruživanju novih članica, te pojasnila da, pošto takvo informiranje zahtijeva veliki budžet, tu ulogu preuzima Europska komisija.
Međutim, ističe, rezultat tog procesa iformiranja bio je takav da su članice EU, pogotovo one "stare", imale predrasude o novim članicama EU, odnosno nisu imale jasnu sliku o situaciji u tim zemljama. Stoga, smatra, nije dovoljno da se to prepusti institucijama EU, te će i BiH morati poraditi na tome. - Tu je ključan novac i budžet koji Hrvatska nije imala, ali dosta se može postići javnom diplomacijom, organiziranjem događaja, koncerata, izložbama, čime smo pokušali da se predstavimo u pravom svjetlu - pojasnila je. Poručila je da BiH sigurno može računati na podršku Hrvatske kada se bude pridruživala EU, te da će Hrvatska podijeliti svoja i dobra i loša iskustva s BiH.
