Trend nepovjerenja građana Bosne i Hercegovine naspram institucija vlasti i političkih stranaka nastavljen je i u 2015. godini i sličan je rezultatima istraživanja iz 2013. i 2014. godine, navodi se u izvješću Analitike, objavljenom u prosincu 2015. godine, piše Večernji list BiH.
Visoko nepovjerenje
Kako pokazuju rezultati za 2015. godinu, vidljivo je da se nekoliko institucija u Bosni i Hercegovini izdvaja po razini nepovjerenja građana prema njima. “Većina građana najmanje vjeruje političkim strankama. U 2015. čak je 62,3 posto građana navelo da uopće nema povjerenja u političke stranke, dok kombinirano sa stavom ‘nemam previše povjerenja’ (14,9 %), a ukupan broj onih koji ne vjeruju političkim strankama iznosi 77,2 posto. U ovu kategoriju spada i niz drugih institucija prema kojima uopće nema povjerenja više od 50 posto ispitanika: županijski parlament 51 posto, županijska vlada 52,2 posto, državna Vlada 52,8 posto, entitetska Vlada 51,5 posto, državni Parlament 50,3 posto i entitetski parlament 49,6 posto”, navodi se u izvješću Analitike. Rezultati istraživanja pokazali su da religijske institucije uživaju najveću razinu povjerenja, s obzirom da je 65,2 posto ispitanih izjavilo da ima veliko povjerenje i to 27,4 posto ili da ima donekle povjerenja, odnosno 37,8 posto, u ove institucije.
Povjerenje u komunalce
Prema rezultatima slijede neprofitne organizacije sa 63,4 posto ispitanika. Izjavili su da imaju veliko povjerenje ili da imaju donekle povjerenja u njih. Kao i prethodne dvije godine, građani su naveli da imaju visok stupanj povjerenja ili da imaju donekle povjerenja u institucije, organizacije i poduzeća koja pružaju neke od osnovnih usluga, kao što su komunalne usluge i sigurnost. U ovu skupinu spadaju komunalna poduzeća kojima je 63,3 posto građana dalo povjerenja, potom policija sa 62,4 posto te vojska 60,5 posto. Ovo istraživanje je u studenome prošle godine proveo Centar za društvena istraživanja Analitika u suradnji s istraživačkom agencijom ‘Mareco Index Bosnia’. Istraživanje je urađeno telefonskom anketom CATI. Sustav CATI radi na principu slučajnog odabira telefonskih brojeva po regijama. Uzorak je, navodi se u izvješću, bio reprezentativan i slučajan, te se sastojao od 1000 ispitanika starijih od 18 godina s boravištem u Bosni i Hercegovini. Anketa je provedena u okviru projekta “Zagovaranje za otvorenuž vlast: Pravo da znam u jugoistočnoj Europi”.
