U Sarajevu je prezentirano istraživanje javnog mnijenja o političkim stavovima građana BiH, a u sklopu Balkanske komparativne studije. Istraživanje je rađeno u sklopu Regionalnog istraživačkog programa za Zapadni Balkan koji provodi Sveučilište u Freiburgu.
Istraživački tim iz BiH činili su prof. dr. Suad Arnautović, prof. dr. Nermina Mujagić, doc. dr. Damir Kapidžić, mr. sc. Amer Osmić i Elma Huruz.
Prof. dr. Nermina Mujagić s Fakulteta političkih znanosti kaže za N1 kako je ovo prvo istraživanje ovakvog tipa u BiH provedeno prema metodologiji koja se koristi u zemljama EU. Projekt je regionalan, a o tome kakvi su rezultati, kao i šta nas kao birače razlikuje od susjeda.
"Istraživanje je zanimljivo zato što je prvo po metodologiji koja je unificirana i ona će imati svrhu da pravimo komparaciju s drugim zemljama, a u našem slučaju sa Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Do sada je ispitano oko 1.000 naših građana. Pitali smo ih što misle o političkom sustavu, kome vjeruju, razlikuju li ljevicu i desnicu, ali i teme koje nisu aktualne kod nas, na primjer o izbjeglicama i ispostopolnim brakovima. Ustvari, uradili smo opsežno istraživanje koje je mene iznenadilo. Pokazalo je da građani prepoznaju neke stvari, da povjerenje daju vjerskim institucijama u odnosu na institucije države", objasnila je Mujagić.
Najavljuje kako će i u narednom razdoblju analizirati istraživanje, komparirati ga sa susjednim državama te se nadam da ćemo doći do zaključka da smo zajedno jedno kompleksno društvo kome treba pomoći".
Prema dobivenim podacima, građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice (51 posto), policiju (50 posto) i Europsku uniju (39 posto). Povjerenja nema prema političkim strankama, predsjedatelju Vijeća ministara, Predsjedništvu BiH, Parlamentu i Vijeću ministara BiH.
"To je ono što zbunjuje i baca sumnju na racionalni izbor birača. Ako građani vjeruju vjerskim institucijama, to govori da nemaju informacija o političkom sustavu, kao i o tome tko donosi političke odluke. Kontinuitet od ranije je potvrđen ovim istraživanjem. Ne sumnjam u dobronamjernost vjerskih institucija, ali bilo je manipilacija do sad, tako da to što sad građani vjeruju vjerskim institucijama baca sumnju na racionalni izbor i demokraciju u društvu. To sve nam govori da je podbacio obrazovni sustav jer nije naučio građane o političkom sustavu. Jedno od pitanja u anketi je bilo da nabroje tri ključna problema u BiH i nabrojali su nezaposlenost, korupciju i ekonomsku situaciju. U Kosovu su na to pitanje odgovorili da je to obrazovni i zdravstveni sustav. Ne kažem da nezaposlenost nije problem, ali sam očekivala da će prepoznati nacionalno, kao i političke kaste koje zlouporabljavaju svoju poziciju. Naši građani su izloženi političkoj i medijskoj strukturi i ponavljaju to mišljenje bez dubljeg razmišljanja", tvrdi Mujagić.
Političke stranke, različite koalicije, neovisni kandidati u utrci su za lokalnu vlast u BiH. U BiH je registrirano više od 180 stranaka, na više od tri milijuna građana, što je rekord u Europi.
"Veliki broj stranaka ne znači da imamo više demokracije. Stvarna realnost je da neke stranke uopće ne postoje, odnosno ne podnose izvješća, ali su registrirane na sudu i tu se pokazuje da je politika isplativ poziv u našoj zemlji - najlakše se zaposliti preko političkih stranaka i to je postala vrsta klijentalizma. Političari se reklamiraju, utrkuju se da je svatko drugi neprijatelj, proizvodnja mržnje, straha je prisutna. Trideset posto ispitanika sumnja u demokraciju kao oblik vladavine i to sam u prvi mah razumjela kao vrstu otpora", objasnila je za N1 Mujagić.
