Apatrid je po definiciji osoba bez državljanstva i domovine. Domovina Iskrena Mirčića je BiH koju u svojih 40 godina života nije nikad napustio. No, državljanstvo BiH Mirčić nema. Otkrio je to prilikom pokušaja dobivanja putovnice BiH. U CIPS-u (misli na ured Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH IDDEEA) u Kiseljaku mu je rečeno da ga nema u knjizi državljana BiH te da mu zbog toga ne mogu izraditi putovnicu. Šok zbog ovog saznanja zaposlenici u uredu IDDEEA-e pokušali su ublažiti riječima da Mirčić nije jedini koji je zbog pogreške sustav postao apatrid.
“Ogorčen sam i smatram da je ugroženo jedno od mojih osnovnih ljudskih prava. Iako sam rođen u BiH, upisan u matičnu knjigu rođenih u Općini Centar u Sarajevu, u Varešu živio do rata, od rata živim i radim u Kiseljaku gdje imam prebivalište, roditelji su mi ,također, rođeni u BiH, oboje imaju državljanstvo BiH i upisani su u knjigu državljana u Varešu, mene nema u knjizi državljana BiH, kao da nikad nisam ni postojao, iako BiH nikad u životu nisam napuštao niti posjedujem državljanstvo druge države“, ispričao nam je Mirčić. Pogreškom sustava koji mu je omogućio da ima matični broj, osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu i druga dokumenta, ali ne i putovnicu, Iskren Mirčić postao je apatrid, osoba bez državljanstva i domovine. U uredu IDDEEA-e su ga uputili da sam ispravlja pogreške, a popravka će ga stajati i vremena i novca. “Uz vrijeme i novac koje nemam, nisam ni u mogućnosti pribaviti tražene dokumente na temelju kojih bi nakon 40 godina života u BiH trebao biti upisan u knjigu državljana BiH, što je apsurd. U uredu IDDEEA-e mi je rečeno da najprije moram pribaviti potvrde o državljanstvu roditelja, što je skoro nemoguće. Majka mi je teško bolesna i nije sposobna napuštati kuću, a otac je trenutačno u drugoj državi i nije u mogućnosti dobiti potvrdu o državljanstvu koja je jedan od meni potrebnih dokumenata kojima bih trebao dokazati da sam državljanin BiH”, kaže Mirčić.
Naglašava kako on nije taj koji bi, kao ni ostali apatridi, trebao ispravljati pogreške sustava jer oni za njih nisu krivi, odnosno, da bi se za to trebali pobrinuti oni koji su pogreške napravili. O svom slučaju Mirčić je pisao Općini Centar, ali mu nisu odgovorili, a pisat će i drugim institucijama jer je jedna od njih, siguran je, kriva što je postao osoba bez državljanstva. Znajući na koje načine i pod kojim okolnostima su pojedinci, većinom iz arapskih zemalja, dobivali državljanstvo BiH, slučaj Iskrena Mirčića i svih koji su zbog pogreški sustava u BiH ostali bez državljanstva, dodatan je razlog zbog kojeg trebaju biti ogorčeni na sustav i državu koja se zbog vlastitih pogreški odriče svojih državljana s jedne strane, a prihvaća one sumnjive i bez poteškoća upisuje ih u knjigu svojih državljana.
