Čak i kada postoje jasna opredjeljenja s hrvatske i bošnjačke strane, a čini se da se sada ide u smjeru sklanjanja SNSD-a, kojemu je na čelu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iz državne vlasti te postupne demontaže njegove Vlade u tome entitetu i sklapanja pakta sa srpskom oporbom, u Bosni i Hercegovini ne može se sa sigurnošću reći kako će se to i provesti, piše Večernji list BiH. Rezultat je to teško upravljive države koja ima komplicirano unutarnje uređenje, sustav donošenja odluka, ali ponajprije posve različite vizije triju naroda te međunarodne zajednice, koja je s tridesetogodišnjim tutorstvom nad daytonskom tvorevinom postala jednako veliki problem kao i domaće politike. U Kupresu, gradiću u jugozapadnom dijelu BiH najpoznatijem po zimskom turizmu, Thompsonovoj “Moj Ivane”, ali i žestokom početku rata kada su srpske postrojbe 10. travnja 1992. teško porazile snage Hrvatskoga vijeća obrane i Hrvatske vojske, u subotu su se pokušali skriti od medija vodeći predstavnici hrvatske politike - HDZ-a BiH te srpske oporbe SNSD-u Milorada Dodika - predstavnici SDS-a, PDP-a i stranke Narod i pravda.
Novi susret s “trojkom”
Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je nakon sastanka kako je važno osigurati mir i stabilnost kako bi institucije BiH mogle učinkovito obavljati svoj posao. Prema njegovim riječima, strah koji je prisutan u političkom prostoru zbog trenutačne situacije u zemlji treba biti smanjen kroz dijalog i zajedničke napore svih političkih stranaka. Dodaje da se, bez obzira na političke razlike, mora provesti sve ono što je obećano u posljednjih godinu dana, bilo da je riječ o pitanjima unutarnje stabilnosti, ekonomije ili europskog puta BiH. Čović također naglašava da su razgovori vođeni u “krajnje korektnom ozračju” i da su otvoreni za daljnje dogovaranje sa svim partnerima u političkom procesu. S druge pak strane, najglasniji Dodikov protivnik, čelnik stranke Narod i pravda Nebojša Vukanović, opisao je sastanak kao “vrlo ugodan”. Iako je postignut dogovor, Vukanović izražava uvjerenje da situacija neće biti potpuno relaksirana dok se kriza ne razriješi. Najavio se sastanak koji bi trebao biti održan 1. travnja s probošnjačkim strankama koje su do sada bile partneri SNSD-u i HDZ-u BiH. Vukanović se nada da će se smanjiti napetosti i da će političke nesuglasice biti prevladane kroz dijalog te tako vratiti stabilnost u zemlji. Banjolučki gradonačelnik i čelnik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković istaknuo je kako je dogovor između političkih aktera bio jednostavan, naglašavajući da postoji volja za daljnje dogovaranje i postizanje konsenzusa. On vjeruje da postoji mnogo područja u kojima se može postići dogovor i da je važno koncentrirati se na rješenja koja mogu donijeti konkretne koristi građanima. Ovakav susret do prije samo mjesec dana bio je nezamisliv upravo zbog partnerstva koje su godinama gradili čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik. Zbog čega se ponajprije hrvatskog čelnika iz BiH, zahvaljujući što površnim analizama, što dobro smišljenim probošnjačkim PR-om, nastojalo predstaviti urotnikom protiv Bošnjaka i države BiH. Razlaz u pogledima oko BiH, nadilaženju krize, rješavanju hrvatskoga pitanja i europskog puta zemlje postao je jasniji između Čovića i Dodika nakon njegovih poteza kojim svakodnevno osporava državne institucije BiH, napose pravosuđe, donosi odluke koje se razumiju kao separatizam. Čovićevo i Dodikovo “razumijevanje” bila je čista politička pragma. Najprije je Čović nametnuo pravilo poštivanja legitimiteta izborne volje triju naroda, a Dodik je dulje od posljednjih 20 godina većinski izbor Srba. Kao što je HDZ BiH Hrvata. Kroz takav pristup nastojao je ostvariti trenutačni ultimativni cilj ovoga naroda - izmjene Izbornoga zakona kako bi se jednom zauvijek spriječilo da tri i pol puta brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate te nastave birati njihove političke predstavnike. Bilo da se radi o prevažnom, gornjem nacionalno koncipiranom Domu naroda, gdje su se Bošnjaci čak lažno izjašnjavali kao Hrvati, do korištenja brojnosti, preko čega je u četiri navrata Hrvatima nametnut Željko Komšić.
Politička pragma
Političkim manevrom otvaranja prostora srpskoj oporbi u državnoj vlasti, koju je na to, inače, ohrabrila međunarodna zajednica, i na čemu inzistiraju bošnjački političari, Čović je vjerojatno nikada snažnije došao u poziciju da ostvari taj cilj. Naime, prema dobro upućenima, upravo je hrvatski uvjet za pokušaj da se SNSD skloni iz državne vlasti izmjena Izbornog zakona kako bi se prestalo s kršenjem Daytonskog sporazuma koji ove godine obilježava 30 godina s najneizvjesnijim raspletom. No, nije SNSD jedini čijih se usluga odrekao HDZ BiH. Nakon izbora 2022. Čović je prekinuo najdulju političku romancu sa SDA Bakira Izetbegovića - na poticaj međunarodne zajednice angažirane u BiH, ali nakon prijetnji te stranke da će Hrvate potpuno izbaciti iz vlasti po uzoru na fenomen “Komšić”. Čovićev razgovor sa srpskom oporbom i mogući zaokret čelnik SNSD-a Milorad Dodik nazvao je pogreškom, podsjećajući kako je upravo njegova stranka spriječila da se 2010. Hrvate izbaci iz državnog Vijeća ministara. Dodik je podržao HDZ BiH kako bi spriječili bošnjačke planove da se 2017. uz potporu tadašnje američke veleposlanice Maureen Cormack Hrvate razvlasti u FBiH. Ili pak kad je kao član Predsjedništva proglasio “srpskim vitalnim interesom” Pelješki most i spriječio da se međunarodnom arbitražom pokuša spriječiti njegova izgradnja. Čak i ako bude u oporbi, Dodik je rekao kako će podržati Izborni zakon koji bi Hrvatima omogućio izbor legitimnih predstavnika.
