U izazovnim vremenima na početku 90-ih godina, u situaciji sloma središnjih institucija BiH, agresiji i napadima na prostore naseljene Hrvatima, političko vodstvo hrvatskog naroda u BiH imalo je mudrosti, snage i hrabrosti kroz Hrvatsku zajednicu, a nakon toga i Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu pružiti odgovor na sve izazove te stvoriti temelje za opstanak na prostorima koje je branilo Hrvatsko vijeće obrane. Danas, u daytonskoj BiH hrvatski narod traži svoja politička prava, a Herceg Bosna, kao oblik organiziranja koji je težio srednjem putu unutar BiH, između unitarizacije i disolucije, bila je odraz težnji za Bosnom i Hercegovinom u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.
Zahvala
Ovih dana prisjećamo se 28. godišnjice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a tom prilikom izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća HZ HB položilo je vijence i zapalilo svijeće pred spomen-obilježje ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, prisjećajući se svih umrlih dužnosnika i utemeljitelja HR HB, kao i svih poginulih branitelja. Nešto kasnije na grobu pokojnog predsjednika Mate Bobana također su položeni vijenac i zapaljene svijeće. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u izjavi medijima kazao je kako se 28 godina nakon utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne s još više žara i jasnog odnosa prema utemeljiteljima Hrvatske zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg Bosne prisjećamo tog vremena ponosni. - Svi oni koji su tada imali dovoljno mudrosti, snage i odlučnosti u posebno izazovnom vremenu za Bosnu i Hercegovinu, a i Hrvate u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj donosili su odluke s kojima smo očuvali hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, a time i samu Bosnu i Hercegovinu - poručio je Čović, uputivši veliku zahvalu svima čijim su se sjenama naklonili i za njih pomolili, ali i ohrabrenje svima onima koji danas dvoje oko vrijednosti Domovinskog rata. Domovinski rat je, naglasio je Čović, svetinja za hrvatski narod. - Na njega moramo biti ponosni, biti ponosni na svakog našeg branitelja. Oni koji bi željeli špekulirati ratom, zločinima u ratu, neka dođu pogledati dugometražni dokumentarni film “Zidine” koji govori o logorima u Bosni i Hercegovini i stradanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i svih onih koji su bili u takvoj jednoj političkoj, vojnoj i policijskoj strukturi, siguran sam da mi danas ne bismo imali Bosnu i Hercegovinu, niti bi hrvatski narod mogao maštati o svojoj jednakopravnosti na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. S te strane, velika hvala svima onima koji su u to vrijeme pokrenuli ovaj veliki projekt - istaknuo je Čović.
Također, u sklopu ove obljetnice u ponedjeljak, 30. kolovoza, s početkom u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače bit će prikazana premijera dugometražnog dokumentarnoga filma “Zidine” o logorima za Hrvate u Domovinskom ratu. Ustroj Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a koja je prethodila Republici, bio je prvenstveno odgovor na nesposobnost tadašnjih državnih institucija BiH zaštititi svoje građane, u ovom slučaju Hrvate koji su se prvi našli na udaru agresije JNA. Kroz Herceg Bosnu Hrvati su dali nemjerljiv doprinos očuvanju teritorijalnoga integriteta Bosne i Hercegovine, dok je u političkom smislu Herceg Bosna bila izraz težnje hrvatskog naroda za stvaranje Bosne i Hercegovine u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna.
Politička prava
Herceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tadašnju hrvatsko-bošnjačku Federaciju, uz nadu kako će taj entitet biti prostor za osiguranje pune institucionalne i teritorijalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Podsjećamo, i sama je Federacija Washingtonskim sporazumom i bila zamišljena na taj način, ali je u razdoblju koje je uslijedilo nakon okončanja rata došlo do nametanja niza promjena kojima su hrvatskome narodu oduzimana politička prava, a Federacija pretvorena u entitet u kojemu se svaka odluka može vrlo lako donijeti i bez glasova političkih predstavnika Hrvata. Istodobno, erozija političkih prava Hrvata nametnutim promjenama dovela je do situacije u kojoj jedan narod - bošnjački Hrvatima danas može birati izaslanike u Dom naroda, kao i člana Predsjedništva, a ukinuta je i odredba prema kojoj su u izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) odvojeno kandidirali po jednu osobu, kao i odredba kojom je bila potrebna većina u svakom klubu Doma naroda.
Više znam Hrvata koji su pobjegli od Herceg-Bosne nego što su opstali ali su to mahom oni urbani.