Zatvaranje škola – osnovnih u predmetnoj nastavi, srednjih i fakulteta na nacionalnoj razini – prvi je sljedeći korak koji Vlada mora poduzeti kako bi hitno smanjila broj novozaraženih – stav je to nekoliko članova Vladina znanstvenog savjeta koji zastupaju sve glasnije. Doduše, dio članova drži kako je Vlada već odavno trebala donijeti tu odluku jer mladi, naročito srednjoškolci i studenti, kaže tako za Večernji list Andreja Ambriović Ristov, članica Znanstvenog savjeta Vlade, mogu prenositi zarazu. Uglavnom su, ističe, asimptomatski, ne može ih se prepoznati da su zaraženi koronavirusom i doprinose širenju infekcije, kako među svojim kolegama tako i u vlastitim domovima.
Ne mogu sve testirati
Upravo ta činjenica problematična je u opciji, naglašavaju članovi Vladina savjeta, da ravnatelj svake pojedinačne škole u suradnji s lokalnim stožerom donosi odluku o moguća tri modela nastave koji su na raspolaganju školama od početka ove školske godine s obzirom na to da Hrvatska ne stiže testirati ni sve one sa simptomima, a kamoli sve učenike.
S druge strane, dio lokalnih epidemiologa smatra kako je postojeći model po kojem škole u suradnji s lokalnim stožerima donose odluke o modelu nastave dobar jer im odobrenje Ministarstva obrazovanja u odluci koji će model nastave primijeniti nije potrebno i djeluju u skladu sa situacijom. Drugim riječima, odgovornost je prebačena na ravnatelje i lokalne epidemiologe. Načelnik istarskog stožera Dino Kozlevac ističe da je to dobar model, da je bolje koristiti ponuđena tri modela nastave i ako je potrebno prijeći kada to pokaže situacija na online nastavu, naglašavajući da će Istra poštovati svaku nacionalnu odluku.
– U našoj županiji 60 do 70 posto škola normalno radi. Zna se dogoditi da poneki prijeđu na mješoviti model nastave ili tjedan dva imaju online nastavu i mi uspijevamo održavati taj model. Po našoj procjeni, djeca nisu uzročnici zaraze. Ovaj model da sami odlučujemo je dobar – kazao je Kozlevac.
No, Andreje Ambriović Ristov ipak smatra da je zatvaranje škola na nacionalnoj razini iduća mjera.
– Kako bi se smanjio broj zaraženih, hitno moramo zatvoriti škole. Mjere se uvode postupno te je zatvaranje škola iduća mjera koju sada moramo poduzeti, a ona neće naštetiti gospodarstvu – kazala je za Večernji Ambriović Ristov. Da škole trebaju ići na online već se dugo u javnosti zalaže i epidemiolog Branko Kolarić.
– Apeliram da škole prijeđu na online nastavu do Božića. Za djecu bolest uglavnom i nije ozbiljna, i za njih je korisnije da budu fizički na nastavi, ali oni se voze u javnom prijevozu, gdje se voze i radnici koji idu u domove za starije u kojima je trenutačno zaraženo više od 1100 korisnika i 370 djelatnika. Moramo reducirati što je više moguće kontakte. Moramo na sve načine sačuvati i pokušati spasiti što je više moguće naše starije i sustav socijalne skrbi i zdravstva. Čak se i Švedska odlučila za online nastavu. Ne vidim kod nas ni najmanje epidemiološko opravdanje da barem srednje škole ne bi išle online iako se zalažem za to da idu i viši razredi osnovnih – napisao je epidemiolog Kolarić na svojoj Facebook stranici.
Nasuprot njemu, većina u obrazovnom sustavu zalagala se za fizičku nastavu jer online nastava u Hrvatskoj ne da nije nastava, već je, znaju to svi iz sustava obrazovanja još od lani, tek puko održavanje kontinuiteta nastavne godine, ne i učenje. Uostalom, Hrvatska nije bila u stanju godinama prije pandemije postaviti obrazovanje kao prioritet, a kamoli kvalitetnije i jasnije postaviti online školu. Uostalom, odluče li se sve županije sada prebaciti na online nastavu po modelima koji su im stavljeni na raspolaganje još početkom školske godine, tko jamči da će se zaraza umanjiti kada učenicima uskratom fizičke škole nije uskraćena sloboda kretanja, korištenja javnog prijevoza ili druženja u manjim skupinama?
– Tu odgovornost trebaju preuzeti sami učenici i studenti, a posebice za ove mlađe i roditelji. U školi su učenici nužno šest do osam sati u istoj prostoriji, dulje izlaganje povećava rizik od širenje zaraze – odgovorila je članica Vladina Znanstvenog savjeta i znanstvenica s Ruđera Andreja Ambriović Ristov.
‘Može tko hoće’
S druge strane, u Ministarstvu obrazovanja školske praznike su produljili u siječnju, a ne ih prebacili na tjedan prije službenog početka zimskih praznika kako bi upravo nakon blagdanskih druženja, koje ni sami roditelji iz raznoraznih razloga ne mogu ili ne žele zabraniti svojoj djeci, spriječili širenje zaraze u školama. Uostalom u Hrvatskoj je trenutačno zatvoreno 110 srednjih škola, odnosno u pet hrvatskih županija u suradnji s ravnateljima i lokalnim stožerima već su prešli na online nastavu.
– Želimo naglasiti da se od početka školske godine srednje škole zatvaraju i prelaze na online nastavu, i to upravo temeljem zahtjeva epidemiologa, a u suradnji s ravnateljima, osnivačima i lokalnim stožerima. Prema trenutačnom modelu o zatvaranju srednjih škola Ministarstvo ne izdaje suglasnost nego samo zaprima obavijest tako da Ministarstvo nema nikakve mehanizme “ne dopustiti” zatvaranje srednjih škola. Isto tako, prema trenutačnom modelu moguće je da sve srednje škole budu zatvorene te da prijeđu na online nastavu, a preduvjet za to je procjena ravnatelja, osnivača i lokalnih stožera da je epidemiološka situacija takva u svim srednjim školama u svim županijama da moraju prijeći na nastavu na daljinu – poručili su iz Ministarstva obrazovanja.
