Uoči predstojećih izbora u BiH odnosi hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka nikada nisu bili gori. Takva razina nepovjerenja, nacionalistička, pa i ratnohuškačka, retorika prelila se i na dva naroda, koja se ponašaju zrelije nego njihovi izabrani vođe, piše Večernji list BiH. Odnosi Bošnjaka i Hrvata godinama osciliraju, a neriješena pitanja češće su se postavljala u vrh zanimanja, nego njihove brojne poveznice.
Današnje rasprave, svađe odnosno verbalni sukobi oživljavaju duhove iz 1993. godine, kada se između dvaju naroda vodio najžešći rat. Takva razina nepodnošljivosti, ako je tumačiti po porukama, ali i brojnim komentarima po društvenim mrežama te internetskim portalima, govori o uznapredovalom stadiju “bolesti”. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1994. prošetao se ratnim Sarajevom, sve kako bi pomogao zaživljavanju projekta hrvatsko-bošnjačke FBiH i pomirbi dvaju naroda, a na ulicama su ga oduševljeno dočekali brojni Sarajlije, nevažno koje su nacionalnosti.
Tenkovi, referendum ...
Bila je to godina nakon najžešćih krvavih sukoba Hrvata i Bošnjaka i brojnih masovnih zločina. I prvi bošnjački predsjednik Alija Izetbegović iskoristio je svoj autoritet kako bi 1991. u svibnju spriječio krvavi masakr između hrvatskih civila i kolone tenkova JNA koju su zaustavili u mjestu Pologu između Širokog Brijega i Mostara.
Nakon riječi okupljenim Hrvatima, te sporazuma s vojnim vrhom JNA, ovaj dramatični događaj okončan je bez žrtava. Teško se može zamisliti situacija da, primjerice, danas Dragan Čović posreduje u rješavanju krizne situacije između Bošnjaka i Srba ili pak da Bakir Izetbegović u Širokom Brijegu “reda” neke druge tenkove. Još prije toga vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA su vezivale zastave, a zahvaljujući njihovu odnosu, potpori Crkve, Islamske zajednice, Zagreba i Ankare donesena je odluka da se podrži referendumska odluka o neovisnosti BiH.
‘Izdajnici Bosne’
Čak i unatoč činjenici da se neće ispuniti jedan od temeljnih zahtjeva bh. Hrvata o tome da referendumsko pitanje u sebe uključi i zahtjev iz pregovora u Sintri o državi s trima republikama. Nakon završetka rata i uspostave FBiH odnosi Bošnjaka i Hrvata su napredovali sve do 2000. godine kada su kriptograđanske stranke, a kasnije i međunarodna zajednica, izmijenile izborna pravila igre i izbacile legitimne hrvatske predstavnike iz vlasti te dramatično umanjile ulogu Hrvata, ponavljajući iste pogreške srpske politike iz Jugoslavije o većini i manjini.
Novi zaplet događa se nakon presude Ustavnog suda BiH o Izbornom zakonu gdje cijeli koncept dominacije pada u vodu. Opet su građanske, a ustvari bošnjačke stranke, izazvale problem nazivajući izdajnicima svakoga tko će Hrvatima omogućiti izbor legitimnih vlasti. Danas je BiH, a najprije Bošnjaci i Hrvati, na prekretnici. Brojna ih pitanja, i to strateška, povezuju. A to su EU i NATO, koji su izlazna varijanta za sve njihove nesporazume, ali i činjenica da je upravo FBiH ekonomski uspješniji dio zemlje. No, najvažnije od svega je što oba naroda žele iskreno opstanak BiH. Epizodu sa zastavama nakon izbora treba izbjeći, osobito ne na štetu trećih. Ali odnose se mora resetirati. Što prije. •
