Nakon neuspjeha Vance-Owenova mirovnog plana o deset regija koji su odbili srpski predstavnici, mirovni pregovarači David Owen i Thorvald Stoltenberg na stol su pregovora u Ženevi trima stranama dostavili novi zemljovid obnovljene ideje o tri republike koji je praktično utemeljio Cutilleiro. Planom je bilo predviđeno da srpskoj strani pripadne 52% teritorija, Bošnjacima 33, a Hrvatima 17 posto buduće republike.
Opomena Hrvatima
Bošnjačka Vlada u Sarajevu odbila je i ovaj mirovni plan nastavljajući rat za "bolju poziciju". U takvim okolnostima dužnosnici Hrvata u BiH su nakon Hrvatske zajednice odlučili osnovati Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu koja je bila doslovno oživotvorenje ovoga mirovnog plana na sjednici Sabora HB održanoj u Grudama 28. kolovoza 1993. godine. Višegodišnji sudionik i akter prijeratnih događaja, a sadašnji premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić ističe da bez Herceg Bosne Hrvati ne bi ostali i opstali u BiH. "Važna je, prije svega, radi izgrađivanja svijesti o očuvanju BiH i njezine uloge u borbi za jednakopravnost. Važna je zbog istine o povijesti. Hrvati su prvi prihvaćali sve mirovne prijedloge koje je tadašnja mirovna konferencija za BiH iznosila za pregovarački stol kao obrazac za uspostavu mira i postizanje rješenja. Nisu ih odbijali jer je hrvatskoj strani najviše bilo stalo da se zaustavi rat", ocijenio je Ćosić. On je objasnio kako presude i ocjene Haaškog suda, kao i propagandne mašinerije iz Sarajeva, najbolje demantiraju javno dostupni stenogrami ratnih sjednica Predsjedništva. "Istina se može utvrditi i iz stenograma Predsjedništva BiH gdje su vrlo otvoreno i jasno Alija Izetbegović i Haris Silajdžić govorili o stvaranju muslimanske države u BiH od najmanje 33 posto teritorija. Otvoreno su govorili da ono što su izgubili u istočnoj Bosni, što su Srbi zauzeli, moraju nadoknaditi u središnjoj Bosni. A to su jedino mogli napraviti protjerivanjem Hrvata kako bi naselili prognane Bošnjake iz Podrinja", smatra Ćosić. On smatra da je utemeljenje Herceg Bosne jasna i snažna poruka i današnjoj hrvatskoj politici, ali i potvrda kako su tamo gdje su bile njezine institucije Hrvati i opstali. On budućnost zemlje vidi u konačnom dogovoru triju naroda smatrajući i sadašnje rješenje prijelaznim.
Protektorat
"Dok se ne postigne unutarnji konsenzus, BiH neće biti održiva država bez protektorata koji je de facto sada na snazi. Hrvati su upravo sada najveći problem onima koji ih žele asimilirati i pokušati uništiti njihov identitet", dodaje Ćosić. Herceg Bosna praktično prestaje postojati 1996. godine kada su njezine institucije ugrađene u uspostavljenu Federaciju BiH iz Washingtona. Kasnijim odlukama međunarodne zajednice Hrvati u BiH su gurnuti na političke margine, u položaj manjine, zbog čega se vraćaju inicijativi Herceg Bosne koja im je bila jamstvo za ostvarenje njihova nacionalnog identiteta i jednakopravnosti za koju se i danas bore.
