Iza nas je prvi produženi vikend u kojem je ponovno bilo gužvi na cestama jer su mnogi odlučili taj period provesti na moru. Iako temperatura mora još ne mami na kupanje, dobro je znati da je ono odlične kvalitete. Prema zadnjoj europskoj lokacijskoj karti voda za kupanje (za 2020. godinu), Hrvatska je među vodećim zemljama EU te nam je 95,1 posto uzoraka uzetih s ukupno 935 plaža pokazalo odličnu kvalitetu vode.
Najgore je u Poljskoj
Od nas su bolji jedino Malta, Grčka, Austrija i Cipar. Po ovome se odmah vidi i da nisu uzimani u obzir samo uzorci morske vode, već i oni sa slatkovodnih kupališta na kontinentu. Bitno smo, recimo, bolji od Italije ili Portugala koji su ostvarili, 88,6 odnosno 88,8. Najgora je Poljska koja ima tek 22,1 posto kupališta s vodom odlične kvalitete, da je u EU ostala Velika Britanija, bila bi najgora upravo ta zemlja s tek 17,2 posto plaža s najvišom kvalitetom vode za kupanje. Treba isto tako reći da je u nekim zemljama, upravo poput Velike Britanije, prošle godine bilo teško uzimati uzorke zbog pandemije pa je realnije reći kako se za 70 posto lokacija u Velikoj Britaniji zapravo uopće ne zna kakve je kvalitete voda za kupanje. Prema tablici Europske agencije za okoliš, mi imamo 889 lokacija s odličnom kvalitetom vode, 29 s dobrom, 6 s dovoljnom, nijednu s lošom, dok je 11 lokacija ostalo bez kvalifikacije, odnosno bez uzorka adekvatnog za analizu. Već je u svojem izvješću od veljače EEA upozorila kako je i Hrvatska s Francuskom, Španjolskom, Grčkom i Italijom među onim popularnim turističkim zemljama kojima prijeti porast razine mora koja je gotovo 20 cm viša nego prije stotinu godina. Nama rezultat od 95,1 posto lokacija s odličnom kvalitetom čak nije i najbolji jer smo u mjerenju za 2019. godinu imali čak 95,6 posto, i to s 988 lokacija. Dobra, no ipak ne i odlična kvaliteta vode bilježi se uglavnom na gradskim kupalištima na kontinentu te jezerima, što je nekako i za očekivati kada se radi o gradskim sredinama.
Ovako visoka kvaliteta vode na našim morskim i kontinentalnim plažama znači da je voda na tim lokacijama sasvim ispravna i zdrava za kupanje i u njoj nema bakterija poput Escherichije coli na koju se, recimo, uzorci testiraju. Uz zemlje članice EU na ovoj su listi i Švicarska te Albanija. Ukupno je Europska agencija za okoliš utvrdila da 83 posto plaža za kupanje na kontinentu i na obali ima odličnu kvalitetu vode. Samo 1,3 posto ili 296 mjesta u čitavoj Europi ima slabu kvalitetu, što je dva posto manje nego 2013. godine. I na nivou cijelog kontinenta obalne lokacije bolje su kvalitete nego one u unutrašnjosti, odličnim je proglašeno 85 prema 78 posto. Napominje se, međutim, da uzorke zbog protupandemijskih mjera nije bilo moguće prikupiti sa 6 posto lokacija, a ima lokacija koje nisu i prijavljene kao one za kupanje iako tome služe. Tako bi cjelovita slika mogla biti ponešto drugačija, pogotovo kada se radi o kupalištima u unutrašnjosti.
Utjecaj klimatskih promjena
– Puno je lokacija koje nisu uključene u ovaj izvještaj kao one za kupanje, ali ih ljudi za to ipak koriste. Nadležni bi trebali posvetiti više pozornosti tome da se i one uključe u ovakva istraživanja kako bi se moglo reagirati ako postoji neki problem – rekla je slovenska znanstvenica sa Sveučilišta u Ljubljani Lidija Globevnik koja je i jedna od autorica ovog europskog izvješća, a prenosi The Guardian, vodeći list u Velikoj Britaniji, gdje je loša kvaliteta tamošnje vode bila velika vijest. Dr. Lidija Globevnik rekla je kako klimatske promjene imaju utjecaja i na vodu za kupanje, pogotovo zato što sušni periodi smanjuju nivoe vode u rijekama i jezerima te može doći do koncentracije zagađivača iz poljoprivrednih i drugih izvora.
