Održavanje petog hrvatskog iseljeničkog kongresa u Mostaru jasna je poruka podrške Hrvatima u BiH, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Don Markušić, povratnik u Hrvatsku, ugledni odvjetnik te predsjednik zagrebačke podružnice Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka.
Sudionik ste predstojećeg 5. hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održava u Mostaru i vodite panele. O kojim ćete temama govoriti te kolika je važnost činjenice da se kongres održava upravo u Bosni i Hercegovini, gdje su politička prava Hrvata uvelike ugrožena?
- Kao prvo, htio bih čestitati Marinu Sopti i Tanji Trošelj na još jednom odličnom Hrvatskom iseljeničkom kongresu i programu te činjenici da su ga odlučili održati u Mostaru, a što im je već dugo bio plan. Njima sam zahvalan što imam priliku organizirati panel na temu "Utjecaj iseljenika na hrvatsko društvo i javne politike". Samim time što će se održati u Mostaru, kongres je poruka podrške našim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Od Domovinskog rata suradnja domovinske i iseljene Hrvatske za pozitivne promjene u Domovini nikad nije bila snažnija. Sudionici na mom panelu su Hrvati i Hrvatice iz iseljeništva i povratnici koji surađuju s našim Hrvatima i Hrvaticama u domovini u cilju da zajedno izgradimo uspješnu Hrvatsku.
Predsjednik ste zagrebačke podružnice Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka, ACAP. Kako ACAP djeluje u Americi i Hrvatskoj?
- Udruga hrvatsko-američkih stručnjaka ili ACAP udruga je koja ima za cilj povezati hrvatsko-američke profesionalce s hrvatskim profesionalcima u cijelom svijetu u cilju zajedničkog uspjeha. Potičemo razmjenu znanja i umrežavanje hrvatsko-američkih profesionalaca i Hrvata u cijelom svijetu, kao i poslovnu suradnju i trgovinu.
ACAP Zagreb podružnica je američkog ACAP-a i u tome je jedinstvena jer je ACAP jedina organizacija iz dijaspore koja je prisutna u Hrvatskoj i u kojoj domaći Hrvati mogu biti članovi, tako da je sama struktura napravljena kako bi postojala suradnja naših iseljenih i domaćih Hrvata.
Kampanja za prikupljanje sredstava za medicinsku opremu Petrovoj bolnici koja je oštećena u potresu dobar je primjer kako Hrvati u domovini i Hrvati izvan domovine zajedno rade kroz ACAP za dobrobit Hrvatske. ACAP u Americi je kroz ACAP Zakladu prikupljao sredstva, a zagrebačka podružnica ACAP-a saznala je što je najpotrebnije i odmah su osnovali odbor kako bismo pratili sredstva zbog maksimalne transparentnosti. Naša potpredsjednica je Mašenka Katić i zdravstvo je njezino područje, tako da ona najviše komunicira s bolnicama i stručnjacima u vezi s potrebama za bolnice. Utvrdila je s ravnateljem KBC-a Zagreb, dr. Čorušićem, njihove najkritičnije potrebe, što je u prvoj fazi bio novi neonatalni inkubator za Petrovu bolnicu.
Nakon potresa u Banovini, 33 hrvatske organizacije iz cijeloga svijeta, SAD-a, Kanade, Australije, čak i Japana, s organizacijama u Hrvatskoj pridružile su se ACAP-u kako bismo svi zajedno skupljali sredstva za kupovanje onoga što je potrebno nakon devastacije. Donirali smo novu i opremljenu hitnu pomoć kao i opremu za vatrogasce i statičare kako bi svoj posao mogli obavljati bolje na terenu. Tu novu udrugu nazvali smo One Croatia ili Jedna Hrvatska jer su se iseljena i domaća Hrvatska uključile za dobrobit domovine.
Druge aktivnosti ACAP-a usmjerene su i na zakonske prepreke koje sprječavaju investiciju poput dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Republike Hrvatske. Isto tako, ACAP radi na pilot-projektu za zdravstveni turizam. Svake godine održava se ACAP konferencija u nekom gradu u SAD-u. Od 16. do 19. lipnja 2022. održat će se u New Yorku, a druge godine Zagreb će biti domaćin. U Clevelandu sam 2019. organizirao panel na kojemu su gostovali hrvatski branitelji i braniteljice, koji su sudionicima prikazali situaciju i izazove s kojima se hrvatski branitelji i braniteljice suočavaju svaki dan, kao što su to predrasude i PTSP te da je način na koji se to prevladava rad na aktivnostima koje udruge poput Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a iz Gline provode sa svojim članovima. Na panelu, s našim braniteljicama i braniteljima, bili su i američki ratni veterani iz Afganistana i Iraka koji su pokazali kako se američka vlada brine za njih. Suradnja između hrvatskih i američkih veterana nastavlja se nakon konferencije.
Hrvatski iseljenici i povratnici mijenjaju i pravni sustav svojim znanjem i korištenjem pravnih sredstava u njihovim zemljama, u domovini kao i međunarodno pravo. Kolika je važnost njihovih aktivnosti i tko će sve sudjelovati na panelu u Mostaru?
- Marion Duzich, koji će biti na mojem panelu, povratnik je iz SAD-a i vlasnik Svpetrvs hoteli na Braču. Rođen je u Velom Ratu na Dugom otoku 1950. Emigrirao je u SAD i vratio se u Hrvatsku 2000. kako bi kupio Svpetrvs hoteli novcem koji je zaradio u SAD-u u ugostiteljstvu. Tu je i Katarina Matošević, odvjetnica iz Australije, koja se nedavno vratila u domovinu sa suprugom. I ona će govoriti na panelu o svojim planovima i o tome kako misli doprinijeti domovini svojim znanjem i iskustvom. Roditelji su joj Hrvati iz Bosne i Hercegovine i migrirali su u Sydney u Australiju 1995. godine, nakon Domovinskog rata. Iako je odrasla daleko od svoje matice, odgojena je u tradicionalnoj hrvatskoj katoličkoj obitelji. Bila je uvijek povezana s maticom, zahvaljujući velikoj hrvatskoj zajednici u Sydneyju. Često bi posjetila svoju obitelj u domovini i tu je čak upoznala svoga supruga s kojim se vjenčala u Zagrebu 2019. godine.
Odlučila je studirati pravo kako bi mogla pomoći narodu i biti zagovornica pravde i poštenja. Roditelji su joj bili najveća inspiracija, došavši u Australiju iz ratom razorene zemlje, gdje je obiteljska kuća uništena. Njezini roditelji krenuli su ni iz čega na drugi kraj svijeta u stranoj državi, morali su se prilagoditi drugom jeziku, novoj klimi, a radili su najteže poslove zbog slabog poznavanja engleskog kako bi mogli svojoj obitelji osigurati ugodan život. Odabrala je studirati pravo kako bi pomogla ljudima, pogotovo onima koji nisu imali lagan život.
Katarina je uvijek imala želju da se vrati voljenoj domovini. Ima želju iskoristiti svoje obrazovanje kako bi pomogla narodu u Hrvatskoj, povezati Hrvate u dijaspori s maticom te pomoći razvoju Hrvatske u globalnoj zajednici. Luke Jurčević također je panelist i predsjednik je Zapadnoaustralsko-hrvatske gospodarske komore te nedavno izabrani član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Usko surađujem s Lukeom. Članovi Vladinog Savjeta ugledni su Hrvati u iseljeništvu, a tu je i Odbor hrvatskoga sabora za Hrvate izvan RH čiji sam vanjski član te zajedno radimo na važnim pitanja za sve Hrvate.
Iseljeništvo aktivno zagovara rješavanje pitanja hrvatske ravnopravnosti u BiH. Možete li se osvrnuti na nedavno upućeno pismo?
- Naši iseljenici, a što je inicijativa Ivana Grbešića iz Kanade, poslali su pismo podrške Hrvatima BiH. Više hrvatskih organizacija iz cijelog svijeta poslalo je poruku Hrvatima u Bosni i Hercegovini i dalo punu potporu u pregovorima hrvatskim predstavnicima u provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Odluke Ustavnoga suda BiH, kao i ostvarenju pitanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije BiH, načinu biranja hrvatskih dužnosnika te ostvarenju pune jednakopravnosti s ostala dva naroda u BiH.
Vi ste i vanjski član Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kako Odbor djeluje u zaštiti naših ljudi u Bosni i Hercegovini?
- Odbor Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima ulogu, između ostaloga, zaštite prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranja osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske.
Kada je prošle godine ravnatelj Uprave za ljudska prava Vijeća Europe Christophe Poirel izjavio da je "vrijeme da Bosna i Hercegovina prijeđe na drugačiji moderni sustav u kojem ne postoji diskriminacija i koji se ne temelji na konstitutivnim narodima", na inicijativu potpredsjednika Odbora Nine Raspudića, Odbor je napisao pismo koje je potpisala Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a upućeno je odgovornima kako bi se razjasnilo je li stajalište Vijeća Europe da je nužno ukinuti načelo konstitutivnih naroda u BiH kako bi se prešlo na "moderni sustav" kao što proizlazi iz Poirelove izjave. Odbor je reagirao zbog važnosti ovoga pitanja za stabilnost međunacionalnih odnosa u BiH, ali i političkih posljedica možebitnog pogrešnog ili tendencioznog tumačenja izjava ravnatelja Poirela.
Imali smo više tematskih sjednica u vezi s ugroženim političkim pravima Hrvata u BiH. Isto tako, organiziram tematske sjednice za iseljenike iz cijeloga svijeta kako bi imali priliku u Saboru raspravljati o pitanjima koja ih brinu.
