BiH nakon demokratskih promjena postupno obnavlja svoje nacionalne institucije poput bošnjačkog Preporoda, srpske Prosvjete ili hrvatskih Matice hrvatske i HKD Napredak. U isto vrijeme stvaraju se nove u izazovu vremena, želeći stići suvremene multinacionalne zemlje, ističući značaj svojih dostignuća i interkulturalne utjecaje koji su evidentni u običnom životu do umjetničkog stvaralaštva. Jedna od takvih novoutemeljenih institucija je Hrvatski leksikografski institut BiH koji želi znanstveno prezentirati sve ono što su Hrvati, kao autohton i konstitutivan narod, stvarali kroz povijest u BiH i što su zajedno s drugim unijeli u zajedničku baštinu. Logično je bilo da se najprije uradi generalna znanstvena inventura, zemlje kao zemljopisnog pojma, povijesnih događaja, umjetnosti, kulture, znanosti, sporta i dr., te relevantno utvrde posebnosti, a potom zajedničke poveznice bez obzira na to što su svjetski i domaći sukobi bili nezaobilazan čimbenik svekolikog življenja. O ovoj znanstvenoj ustanovi koja se javno predstavila jedino uz promocije svojih djela rijetko se piše i govori pa želimo razgovarati s njenim ravnateljem Ivanom Anđelićem o načinu rada, ukupnom ozračju u tim brojnim znanstvenim timovima, poteškoćama i načinu financiranja.
Što je bio motiv za osnivanje institucije poput Hrvatskog leksikografskog instituta?
- Hrvatski leksikografski institut BiH je osnovan da bi snagom isključivo znanstvenih relevantnih činjenica u blagoj distanci od dnevnopolitičkih događanja istražio, publicirao i ostavio za buduća pokoljenja svjedočenje o sebi samima te uputio buduće istraživače u tajne knjiga odakle su činjenice preuzete. Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sveučilište u Mostaru, Vrhbosanska metropolija, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Hrvatska zajednica iseljenika BiH i Matica hrvatska (podružnica Sarajevo i Mostar) su 18. 1. 1999. pokrenuli projekt “Leksikon Hrvata u BiH”. Izabrane su redakcije i rad je počeo s velikim entuzijazmom. Najveći broj znanstvenika su sveučilišni profesori ili istaknuti javni i kulturni djelatnici. Obujam građe i struktura djela su zahtijevali drugačiji pristup pa se prešlo preimenovanju projekta u Hrvatsku enciklopediju BiH koja će se tiskati u četiri sveska. Već 2004.godine, uz temeljni početni kapital, Hrvatska zajednica Herceg Bosna (utemeljena 1997. ) će donijeti odluku da se na sudu registrira posebna znanstvena ustanova Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine. Imenovan je ravnatelj i Znanstveno vijeće na čijem čelu je bio akademik Dalibor Brozović, inače ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” iz Zagreba.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
