Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović jučer bio je u radnom posjetu Širokom Brijegu, piše Večernji list BiH. Hrvatski predsjednik tom je prigodom uručio odlikovanje prvoj dragovoljačkoj postrojbi u BiH - Poskok bojni HVO-a Široki Brijeg, Red hrvatskog trolista, za osobite zasluge njezinih pripadnika u Domovinskom ratu. Odlikovanja su uime Poskok bojne preuzeli Marinko Mikulić (Ćipukić), ratni zapovjednik Poskok bojne, i Anđelko Ćužić iz Beta satnije, jedan od utemeljitelja i prvih ratnih zapovjednika.
Uloga HVO-a
Hrvatski predsjednik u svom obraćanju podvukao je kako su Hrvati u BiH neiskorjenjiv, pronicljiv, promućuran i ekonomski žilav narod te da su od 1991. godine pokazali odlučnost oduprijeti se agresiji i obraniti se u ratu, a koji je, kako je kazao, izazvan na krivi način (...) Istaknuo je i to kako je ponajprije zahvaljujući hrvatskim gardijskim brigadama HVO-a oslobođena Bosna i Hercegovina, čime je srpska strana bila prisiljena sjesti za pregovarački stol u Daytonu. - Rat je završio 1995. godine, ne zahvaljujući američkim avionima ili britanskim i francuskim donekle, nego zahvaljujući djelovanju isključivo hrvatskih gardijskih brigada HVO-a… Tek tada su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman mogli otići u Datyon i tamo predstavljati hrvatski narod u BiH i srpski narod u BiH. To govorim zato što iz tog pravnog fakta proistječe hrvatska odgovornost Zagreba za ono što se događa u BiH, da je se čuva i poredak ne urušava te da svaki narod bude jedno - istaknuo je Milanović. Odbacio je tvrdnje kako postoji prijetnja ratom u BiH. - U BiH oružja nema. Kome to treba objašnjavati, onima koji nas plaše izbijanjem ratnog sukoba i nereda? Međunarodnoj zajednici iz Sarajeva, unitaristima? Izbit će rat u BiH. Čime? Ta opasnost ne postoji - rekao je Milanović. Predsjednik Republike Hrvatske ponovno je komentirao optužnicu protiv Milorada Dodika, koju je Tužiteljstvo BiH podiglo zbog neizvršenja odluke visokog predstavnika. - Dokle god visoki predstavnici, tko god im dao mandat, budu imali instinkta i interesa mijenjati zakone zemlje ukazima kako bi se podigla optužnica za izmišljeno novo kazneno djelo, a nemaju vremena i interesa promijeniti Izborni zakon, što mogu jednim potpisom pera i omogućiti Hrvatima da biraju svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH, ja u takvu pravdu ne vjerujem - podcrtao je Milanović. Rekao je da ima iskrenu želju i da daje maksimalni doprinos, kao i Vlada Hrvatske, da BiH bude uređena država u kojoj će Hrvati živjeti kao konstitutivni narod. Dobrodošlicu hrvatskom predsjedniku iskazali su i Krešo Ćavar, jedan od utemeljitelja Poskok bojne i zapovjednik Širokobriješke brigade, te Mladen Ljubić, predsjednik Organizacijskoga odbora za odlikovanje i predsjednik Udruge prvih dragovoljaca Prve dragovoljačke postrojbe Poskok bojne Široki Brijeg, zaštitni znak ove postrojbe. Krešo Ćavar je istaknuo da je Poskok bojna prva dragovoljačka postrojba u BiH, iz koje su izrasle ostale postrojbe HVO-a Široki Brijeg. Prisjetio se 19. srpnja 1991. godine kada je u Knešpolju donesena odluka o formiranju prve postrojbe koja će ujedno biti interventna. S rastom ove postrojbe razvilo se topništvo, veza, inženjerija, logistika, PZO i sanitet. Spomenuo je zauzimanje Galca i kazao: - Imajući u vidu da na Galcu može opstati samo naš čovjek i poskoci, došli smo do ideje da postrojbu nazovemo Poskok bojna!
Dodao je da su Poskok bojna i Kažnjenička bojna, uz HV, odigrale važnu ulogu u oslobađanju Mostara te sudjelovanjem u akcijama kod Livna, Glamoča, "Zima 94.", "Skok 1" i "Skok 2", stvorili uvjete za operaciju "Oluja".
Zahvala braniteljima
Također, prigodnim riječima obratili su se Mariofil Ljubić, koji je u vrijeme osnivanja prve dragovoljačke postrojbe obnašao dužnost dopredsjednika Skupštine BiH. Ljubić je rekao kako je Grad Široki Brijeg kroz povijest bio simbol prkosnog oporavka, duhovnosti, vjere, kulture hrvatskoga naroda, kao i obrazovno sjedište ovoga kraja, a danas jako gospodarsko i sportsko središte ne samo regije nego cijele BiH i šire. - Dužni smo zahvaliti ovoj skupini mladih, hrabrih ljudi, tada u dvadesetim i ranim tridesetim, koji nisu čekali poziv, nego su se sami odazvali i prepoznali znakove vremena i agresiju koja se događala tada na prostorima Hrvatske i BiH - podsjetio je Mariofil Ljubić. Uz predstavnike političkoga i vojnoga ustroja BiH, svečanosti uručenja nazočili su i brojni uzvanici i prijatelji. Za kraj svog posjeta BiH hrvatski predsjednik položio je vijenac i zapalio svijeću kod spomen-križa na Trgu širokobrijeških žrtava.
