Prema broju oboljelih, rak pluća najučestaliji je oblik karcinoma u HN županiji. Ujedno je to i jedna od najsmrtonosnijih bolesti. I dok, primjerice, svi znaju kako je jedan od glavnih uzročnika te vrste karcinoma pušenje, koje je odgovorno za gotovo 80% slučajeva oboljenja, o prirodnom radioaktivnom plinu radonu, kao uzročniku plućnog karcinoma, malo tko zna, a javnost je slabo informirana o njegovim štetnim učincima na ljudsko zdravlje.
Mjerni instrumenti
Kako smo doznali od Maide Kahvić iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), riječ je o plemenitom plinu koji ima svojstvo radioaktivnosti. Budući da nema okusa i mirisa, teško je osjetiti njegovu prisutnost koja se ipak, uz uporabu primjerenih mjernih instrumenata, može izmjeriti upravo zbog spomenute radioaktivnosti.
Prirodni plin radon (222) nastaje raspadom uranija (238) i radija (226), a može ga se naći u Zemljinoj kori. Ima ga svuda oko nas, a najviše u podzemlju gdje dominiraju granit i vulkanske stijene. Radon nalazimo i u nekim građevinskim materijalima koji su korišteni pri gradnji naših kuća i stanova.
Nažalost, situacija je takva da je najveća koncentracija radona upravo u trenutku kad smo u kućama i stanovima i kada je sve zatvoreno. Upravo u toj činjenici leži odgovor zašto je među oboljelima od raka pluća i značajan broj nepušača. U mnogim zemljama svjesni su ovog problema, a pojedini poduzimaju i određene mjere kako bi se djelovanje ovog “tihog ubojice” svelo na minimum.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je 2009. priručnik o radonu u zatvorenim prostorijama s posebnim fokusom na zaštitu maloljetnika. DARNS je pokrenuo čitav niz aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva iz svojih nadležnosti s utvrđenim međunarodnim standardima. Najvažnija aktivnost je izrada novog pravilnika za monitoring radioaktivnosti u okolišu koji će, između ostaloga, uključivati i mjerenje radona. Prvi nacrt nastao je u okviru provedbe projekta IPA 2011., a trenutačno se vrši dorađivanje nacrta u suradnji s relevantnim ustanovama BiH.
Primjerice, u susjednoj Srbiji, kako navode tamošnji mediji, nedavno je započeo projekt u cilju da se do kraja godine u 2500 škola i vrtića počne s postavljanjem detektora koji će mjeriti razinu radona u prostorijama u kojima borave djeca. U takav projekt krenulo se nakon što su rezultati mjerenja koncentracije radona u kućanstvima pokazali kako velik broj građana Srbije udiše ovaj plin u nedopuštenim količinama. Prvi takvi specijalizirani detektori bit će uskoro postavljeni, a nakon šest mjeseci nadležna agencija počet će ih prikupljati. Takvi uređaji potpuno su bezopasni, postavljaju se uglavnom na ormare ili nadvišena mjesta u prostoriji i jako ih je važno ne pomicati nakon postavljanja. Nakon šest mjeseci oni se šalju na očitavanje u laboratorije u Švedsku, a rezultati se priopćavaju ustanovama. Ravnatelj Agencije za ionizirajuća zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije Slađan Velinov potvrdio je kako će ovom inicijativom mjerenje koncentracije radona u Srbiji biti znatno prošireno.
- Prije tri godine mjerili smo razinu radona po kućanstvima. Vlasnicima kuća i stanova, u kojima smo izmjerili visoke koncentracije, potom smo dostavili jako detaljne projekte i prijedloge o načinima da smanje razinu radona koji udišu u školama i vrtićima, a zatim i u drugim javnim objektima - precizirao je Velinov za srbijanske medije. Stoga je vrlo važno pitanje kako se uistinu zaštititi od lošeg djelovanja ovog plina. Stručnjaci tvrde kako je jedini pravi način provjetravanje prostorija u kojima boravimo ili ugradnja kvalitetnog ventilacijskog sustava. Upravo u tome i jest problem oko djelovanja radona. Prirodne materijale zamijenili smo tehnološki modernijim materijalima. Imamo kvalitetna prozorska okna, dvostruka i trostruka. Istina, sada svoje stambene prostore zagrijavamo s puno manje energije, ali opasnost za ljudsko zdravlje tu ne prestaje.
Najveća koncentracija radona je u zemljištu, ispod ili neposredno oko objekata, i to u samom tlu koje sadrži glinu i fosfate. Ima ga u značajnim količinama i u građevinskim materijalima, nekim vrstama kamena, a najviše u granitu. Nema ga u drvu, staklu, tkaninama...
Sustavno mjerenje
Ovaj radioaktivni plin lako prolazi kroz temelje kuća i ventilacijske otvore te koncentracija ovisi o konstrukcijama zgrada, kvaliteti prozora, kao i o samoj visini na kojoj se stan nalazi. Najviše ga ima u podrumima i stanovima u prizemlju, a najmanje u objektima s velikim prozorima i otvorima. Otvoreni prozori i ventilacija jamče manje količine radona.
Važno je napomenuti kako je DARNS BiH uključen u regionalne projekte tehničke suradnje IAEA, u okviru kojih je održana radionica 21 zemlje sudionice. Radi se o četverogodišnjem projektu tehničke suradnje. DARNS planira u okviru svojih nadležnosti započeti aktivnosti na pripremama početka sustavnog mjerenja (mapiranje) koncentracije radona s naglaskom na radnim mjestima. Ujedno je pokrenuta aktivnost za nabavu detektora koji će se moći očitati u okviru postojećih kapaciteta u BiH. •
