BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada su u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u smjeru toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive posjed, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema tko obrađivati zemlju, odnosno proizvoditi hranu, prije svega za sebe. Porazna je činjenica da zemlja koja posjeduje izvanredne uvjete za proizvodnju hrane ovisi o njezinu uvozu. Koliki je problem za jednu državu kad je ovisna o uvozu hrane, najbolje ilustrira razdoblje pandemije, kad su cijene hrane odletjele u nebo.
Podaci iz analize
Podaci statističkih agencija iz prošle godine pokazuju da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da RS raspolaže s oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. I dok polja zarastaju u korov, BiH uvozi sve više hrane, piše portal Večernjeg lista BiH. BiH je u prošloj godini u trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa svijetom zabilježila deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23%, što ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom, navodi se u analizi koju je usvojilo Vijeće ministara BiH. Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu, ukupan obujam trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na razini od milijardu KM, dok uvoz raste i dosegnuo je vrijednost od 4,5 milijardi KM u 2023. godini. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih 6% u ukupnom izvozu iz BiH na inozemno tržište, dok je na strani uvoza taj dio veći i iznosi oko 16%, ističe se u analizi koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. BiH nema jasnu konkurentnu prednost, osim u mljekarskom, voćarskom i povrtlarskom podsektoru, a vodeći izvozni proizvod i dalje je ulje od sjemena suncokreta, koje je zabilježilo pad izvoza za 19% u 2023. godini, dok je manji izvoz evidentan i za bijeli šećer - za 40% te zamrznute maline za 34%. EU je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH i oko 55% uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je iz EU-a, dok se na tržište EU-a iz BiH plasira oko 46% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku. Istodobno, oko 85% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a na tržište BiH je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. I tržište CEFTA-e, gdje prednjači Srbija, značajan je trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tijekom 2023. godine izvezeno oko 41% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29%, priopćeno je iz Vijeća ministara, prenosi Vecernji.ba.
Uvoz nam je jača strana
Meso, mlijeko, žitarice, voće, povrće, voda... Svega navedenog bismo, uz malo poticaja, mogli imati na izvoz. Ali ne. Uvoz nam je ipak jača strana. Iako su nam puna usta domaće hrane, više konzumiramo onu uvezenu. O kolikom problemu se radi, najbolje ilustrira informacija da BiH uvozi više od 65% hrane koju konzumiramo, što praktički znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svom vrtu, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresiranih za takvo što, uz stav da im se to teško isplati.
