Europska autoindustrija našla se pod ozbiljnim pritiskom konkurencije s Dalekog Istoka, stoga je Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) objavila plan kako pobijediti "kineskog zmaja".
Podsjetimo, kineski automobili iz mjeseca u mjesec sve više preplavljuju europske ceste, a do nedavno ih nije bilo ni na vidiku. Kinezi su svoj put našli i do Hrvatske kroz marke MG i Seres, piše N1.
Stoga je ACEA objavila plan kako se boriti protiv konkurencije s Istoka, a koji potpisuje generalna direktorica Sigrid de Vries. Ona tvrdi kako Europi nedostaje snažan i koherentan pristup sve oštrijoj konkurenciji iz inozemstva, koju podupiru vlade koje svoje zelene i digitalne prijelaze spajaju s nacionalnom otpornošću. Konkretno, Kina ima svoj pogled usmjeren na europsko tržište, s potencijalom da iz temelja promijeni lice europskih industrija kakvu poznajemo.
Podaci ACEA-e ovog su lipnja otkrili da je prodaja električnih automobila u EU po prvi put nadmašila dizelaše. Ove brojke također otkrivaju još jedan trend: kineski brendovi i kineska vozila brzo prodiru na europsko tržište električnih vozila. Potpomognuta javnim novcem i namjerama vlade, nije tajna da kineska automobilska industrija sada predstavlja izazov za automobilsku industriju u Europi i šire.
Za razliku od Europe, Kina je usvojila holistički pristup industrijskoj politici, promatrajući cijeli lanac vrijednosti za ono što smatra strateškim industrijama. Primijenjeno na automobilsku industriju, to znači strategiju od rudarenja, rafiniranja i proizvodnje do mreža punionica, jeftine energije, poticaja za kupnju i recikliranja tijekom cijelog životnog ciklusa.
EU zakasnila
Danas Kina drži 75 posto globalnog kapaciteta proizvodnje baterija i ima gotovo monopol na opskrbu ključnim sirovinama. U 2022. godini, u samo jednoj godini, zemlja je postavila 800.000 električnih punionica – gotovo onoliko koliko ih je ukupno instalirano u čitavom svijetu, otkako su započela ulaganja u infrastrukturu za punjenje.
Za razliku od svojih kolega u Kini i SAD-u, koji su nedavno pokrenuli Zakon o smanjenju inflacije (IRA), zakonodavci EU-a odlučili su se za postupniji pristup. To je slučaj s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), koja je kasnila i nije zadovoljila minimalne potrebe. Nedavno usvojena Uredba EU-a o baterijama također još uvijek ostavlja nejasne detalje, dodajući troškove i složenost lancu opskrbe baterijama u Europi.
Nedostatak sinkronizacije ograničava procvat tržišta električnih vozila u trenutku kada je povećanje presudno za postizanje zakonskih ciljeva. Kreatori politika također bi trebali osigurati siguran pristup pristupačnoj energiji. Zbog vanjskog pritiska, EU sada pojačava svoju igru u različitim koracima lanca vrijednosti, no iako ove inicijative svakako imaju zasluge, one ostaju usitnjene i uglavnom su izraz težnje. Istinska strateška politika mora se koherentnije suočiti s izazovima kako bi odgovarala znatnim naporima uloženim u drugim regijama.
Europa mora ubrzati izgradnju lokalnih kapaciteta i osigurati postojeće veze i nova partnerstva s trećim zemljama. Nedavna kineska izvozna ograničenja za germanij i galij, dva materijala vitalna za mikročipove, daju nagovještaj onoga što bi se moglo dogoditi ako EU ne pronađe način da se manje oslanja na druge i održi trgovinske odnose što je moguće otvorenije, pravednije i podržavajuće – uključujući one s Kinom.
Pronalaženje uravnoteženog pristupa važno je jer je otvaranje kineskog tržišta oduzelo brojne nagrade mnogim europskim proizvođačima i to će se nastaviti činiti unatoč žešćoj konkurenciji domaćih marki.
Kineski “Made in EU”?
Kina je najveće tržište vozila na svijetu i ozbiljno središte proizvodnje i inovacija za komponente i vozila. Kineska proizvodnja vozila dosegla je zavidnu razinu zrelosti, a tehnologija sada putuje u oba smjera. Ova zrelost, u kombinaciji s težnjom za širenjem izvan sve pretrpanijeg domaćeg tržišta i osiguravanjem daljnjeg rasta, objašnjava potez traženja tržišnog udjela u Europi, s logičnim sljedećim korakom uspostavljanjem proizvodnje u inozemstvu.
Istina, izvoz električnih vozila u EU također uključuje vozila proizvedena od strane europskih i drugih međunarodnih marki u Kini. Nadalje, prodaja električnih vozila iznosi samo oko 13 posto tržišta EU-a budući da je elektrifikacija u procvatu, ali je još uvijek u ranim danima. Štoviše, europski brendovi imaju dugotrajan odnos sa svojim kupcima diljem svijeta i čvrsto nasljeđe na kojem se predstavljaju kao vodeći inovatori diljem svijeta, njihova sve jača i sveobuhvatnija ponuda električnih vozila dokaz je toga.
Europska automobilska industrija apsorbira tranzicijske troškove postupnog ukidanja motora s unutarnjim izgaranjem, ulažući značajna sredstva u električne automobile i vodikova rješenja dok djeluje unutar okvira strogih graničnih uvjeta, visoke inflacije i zasićenog tržišta. Kineska komparativna prednost i troškovno konkurentan uvoz mogli bi smanjiti domaći tržišni udio europskih proizvođača automobila, što bi u konačnici utjecalo na lokalne aktivnosti.
Pismo Bruxellesu
Strateška industrija može napredovati samo u konkurentskom okviru. Konkurentnost Europe tradicionalno je patila od viših troškova energije, većeg administrativnog opterećenja i fragmentacije svojstvene strukturi država od 27 članica. Sada je dodatno narušena golemim naporima drugih kontinenata, što dovodi u opasnost proizvodnju i zapošljavanje u Europi.
“Stoga EU treba snažnu industrijsku strategiju koja se kloni protekcionizma i naivnosti, širi perspektivu izvan svog unutarnjeg pogleda i stvara uvjete za održivu gospodarsku aktivnost – onu koja Europu konkurira kineskim i drugim zmajevima”, priopćili su iz ACEA-e.
ACEA je, zajedno sa sedam drugih potpisnika iz automobilske industrije, hitno pozvala na poticanje transformacije europske automobilske industrije i povećanje konkurentnosti. U pismu upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, potpisnici su pozvali Europsku komisiju da odredi prioritet šest ključnih radnji prije kraja sadašnjeg mandata 2024. godine:
- razviti snažnu industrijsku strategiju;
- povećati europsko tržište bez emisija i lanac vrijednosti baterija;
- osigurati stabilno i koherentno regulatorno okruženje za sektor;
- poboljšati program vještina i okvir pravedne tranzicije;
- poboljšati pristupačnost prijevoza;
- osigurati globalno jednake uvjete za sve.
Potpisnici su naglasili svoju predanost dekarbonizaciji prometa, a istovremeno su naglasili da će nedjelovanje zakonodavaca potkopati transformaciju i konkurentnost europske automobilske industrije. Također će ugroziti zapošljavanje u industriji koja stvara više od 13 milijuna radnih mjesta u EU-u, upozorili su.
Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) ujedinjuje 14 najvećih europskih proizvođača automobila, kamiona, kombija i autobusa – BMW, DAF, Daimler-Benz, FIAT, Ford, General Motors Europe, MAN, Porsche, Renault, Rolls Royce, Rover, Saab-Scania, Volkswagen, Volvo Car i AB Volvo.
Posljednjih godina ACEA je otvorila vrata i neeuropskim proizvođačima sa značajnim proizvodnim i istraživačkim pogonima u EU.
