Gošća N1 Studija uživo bila je Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Komentirala je Vladine mjere, cijene, ali i inflaciju.
Profesorica Ivanov smatra da Vlada mjerama želi zaštititi standard najugroženijg dijela stanovništva, ali ne vidi ih pretjerano učinkovitima jer, smatra, tržište tako ne funkcionira.
“Najgore će biti ako dođe do ograničavanja ponude nekih proizvoda na policama. Druga stvar, 30 proizvoda je ništa prema tisućama artikala u trgovinama. Ovo neće zaustaviti inflaciju jer sve cijene rastu i sve više su pod utjecajem napumpavanja inflatornih očekivanja ili čistih profitnih marži. Sve više se u Hrvatskoj i u svijetu govori o inflaciji profitnih marži. Vidimo da inflacija ne staje, ali ni mjere ju neće zaustaviti”, kaže.
Ministarstvo gospodarstva kaže da je košarica u barem tri trgovačka centra već 10 posto jeftinija nego krajem prošle godine…
“To je realno za očekivati. Pratila sam jedan od trgovačkih lanaca koji je prvi pristao na mjere. Oni su 15. izašli s novim katalogom, ali je na kraju to iskorišteno kao dobar reklamni trik. To me vrijeđa kao potrošača, jer sam dosad skuplje plaćala nešto što vidljivo može biti jeftinije”, kaže.
Neki kažu da je ovo sve igrokaz u kojem sudjeluju Vlada i trgovci, poglavito zbog toga što cijene rastu u sezoni, a onda padaju, što čini mjere besmislenima. Sličnog je mišljenja i profesorica Ivanov: “Sve je to igrokaz i daleko je od vođenja ekonomije i zemlje. Ne znam jesu li dosad igrali igrokaz, ali sada to čine. Oni zbog toga neće smanjiti svoju zaradu, neće niti poduzeća proizvoditi po cijeni koja nije isplativija, a bojim se da će doći i do pada kvalitete.”
Neučinkovite, ali barem održavaju socijalni mir
Ovo nije napravila samo naša Vlada. Isto je učinjeno u Francuskoj i Austriji. Podrazumijevaju li izvanredne okolnosti poput ove inflacije izvanredne mjere poput ove? Profesorica ove poteze tumači kao pretvaranje u socijalna gospodarstva: “Nažalost se pretvaramo u socijalna gospodarstva. To je u Europi možda izraženije nego bilo gdje drugdje. Svaka ta zemlja ima sličnu priču – kupovanje birača i sprječavanje socijalnih nemira”, smatra Ivanov.
“Inflacija je već visoka, a da je i daleko veća i da se dogodio veći realni pad plaća, mi bismo možda imali ljude na ulici. Ove mjere čuvaju socijalni mir i daju aktualnoj Vladi priliku da bude ponovno izabrana”, kaže.
“Posla na svu sreću ima, a recesija barem kod nas nije toliko na vidiku. Ekonomski problemi iz Njemačke se mogu preliti na sva europska gospodarstva, ali novca ima, potražnja je snažna i ekonomska situacija je dobra”, dodaje.
Inflacija će nestati kad se za to stvore uvjeti
Upitana hoće li paket mjera pridonijeti padu inflacije, odgovara: “Neće. Inflacija će nestati jednog dana kad se za to stvore uvjeti. Prejaka je potražnja i vrti se previše novca. Imamo situaciju da jako puno novca trči u lov na malo robe. Ta velika količina novca je jedan od monetarnih efekata inflacije. Drugi efekt su inflatorna očekivanja. Nažalost, kad živite duže vrijeme u inflatornom okruženju, počnete vjerovati da će inflacija u narednom razdoblju biti veća. Ako to vjerujete, kupit ćete danas, a ako kupite danas, već danas stimulirate rast potražnje inflacije.”
“Ni centralne banke povećanjima kamatnih stopa neće smanjiti inflaciju”, dodaje.
A kako bi se s inflacijom u koštac trebale uhvatiti Vlada i Europska središnja banka? Profesorica objašnjava: “Ne možete gasiti inflaciju koju niste izazvali. Možete raditi nešto što će opravdati vaše djelovanje. U ovom trenutku na tekućim i žiro računima je jako puno novca koji nije namijenjen potrošnji. I monetarni agregat M1 je izuzetno visok jer je kamatna stopa niska. Ako se povisi kamatna stopa na štednju, onda ti koji štede, držeći novac na tekućem računu jer im se ne da oročiti, će ga oročiti. Onda ćemo formalno imati dokaz da su mjere centralne banke djelotvorne. Štednje s tekućih računa će se preliti na oročene depozite. To nije stvarnost i nije nešto što stvarno mijenja ekonomiju. Za tu štednju je nebitno na kojem računu postoji. Ako se troši, ima inflatorne efekte, a ako se štedi, u opticaju ostaje manje novca. Kamatna stopa nikad nije potakla ljude na štednju niti ih je demotivirala u štednji. Stvar je u dohotku.”
