Samo u šestom mjesecu ove godine oporezovana potrošnja iznosila je oko 884 milijuna KM, što je pad od 16,1 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Ovo za Fenu kažu u Poreznoj upravi RS, a riječ je o ukupnoj potrošnji građana u maloprodaji putem fiskalnih blagajni.
Istovremeno, inflacija u lipnju u RS-u, prema mjerenju Zavoda za statistiku, iznosila je 1,7 posto u odnosu na šesti mjesec 2023. godine.
Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača "Don" Prijedor za Fenu ocjenjuje da službeni podaci potvrđuju kako je kupovna moć građana oslabila, uslijed inflacije koja je počela divljati prije dvije godine i još se nije zaustavila.
- Posljedice inflacije u smislu potrošnje nisu bile vidljive na početku divljanja cijena. Svi su mislili da to neće trajati dugo, da će se cijene vratiti. Međutim, cijene rastu i dalje, ljudi su se istrošili i sada više vode računa na što će dati novac - kaže Marić.
Osim toga, kako navodi, sve manje potrošača kupuje ono što im ne treba, odnosno sve je više onih koji kupuju samo ono što im treba.
- Do prije dvije godine ljudi su iz dosade kupovali, otišli bi u trgovački centar prošetati i kupiti ono što im ne treba. Još smo mi potrošačko društvo, ali manje nego ranije i to zbog inflacije. Nedavno je u Prijedoru otvoren jedan trgovački centar i otišla sam popodne vidjeti kako se ljudi ponašaju. Vjerujte, bilo je ljudi koji su došli iz Banje Luke, iako ne mogu ništa novo naći i iako sa potrošnjom goriva ne mogu jeftinije kupiti stvari - ilustrira Marić.
Ona ističe da podaci Porezne uprave o službenoj potrošnji pokazuju i da je sve manje potrošača, odnosno ljudi koji žive na ovim prostorima.
- Teško je to priznati, ali nas je sve manje i postajemo društvo starih koji imaju druge potrošačke navike - naglašava predstavnica Udruge potrošača "Don".
Također, podaci samo za potrošnju u šestom mjesecu, po njenom mišljenju, potvrđuju da je ove godine bilo manje građana iz dijaspore.
- Dođu u posjetu rodbini i odu negdje dalje na odmor - smatra ona.
Marić napominje da su podaci Porezne uprave RS samo ono što sustav registrira kao promet, dok je ukupna potrošnja mnogo veća "zbog crnih tokova".
- Koju god društvenu mrežu da otvorimo, možemo vidjeti mnogo toga što se prometuje ispod radara. Ta potrošnja je, prema nekim procjenama, barem pola od legalne - zaključuje Marić.
Najveći rast cijena u lipnju ove godine, prema posljednjim podacima, zabilježen je u ugostiteljskim uslugama i to za 5,2 posto.
